Pruska

bivša pokrajina u Europi
(Preusmjereno s Prusija)
Ovo je glavno značenje pojma Pruska. Za druga značenja pogledajte Pruska (razdvojba).
Pruska

Prūsa

Pokrajina

 

1525.1947.
Zastava Grb
Zastava Grb
Geslo
Gott mit uns
(hrv. Bog s nama)
Himna
Heil dir im Siegerkranz
(hrv. Život u vijencu pobjede)
Lokacija {{{genitiv}}}
Lokacija {{{genitiv}}}
Pruska na vrhuncu moći od 1871.1918.
Glavni grad Königsberg
(1525.1701.)
Berlin
(1701.1947.)
Jezik/ci njemački, pruski
Religija protestantizam, katolicizam
Vlada Monarhija
Kralj
 - 1525.1568. Albert I. (prvi)
 - 1888.1918. Vilim II. (posljednji)
Povijest novi vijek
suvremeno doba
 - uspostavljena 1525.
 - ukinuta 1947.
Danas dio Belgija
Češka
Danska
Litva
Nizozemska
Njemačka
Poljska
Rusija

Pruska ili Prusija (njem. Preußen, lat. Borussia) je prvobitno bilo područje naseljeno od baltičkog plemena Prusa, kasnije zemlja Njemačkog viteškog reda, a od 16. stoljeća vojvodstvo poljskih vazala Hohenzollerna koje je 1618. stupilo u personalnu uniju s Brandenburškom markom. Nakon Švedske pobjede u ratu protiv Poljske, Istočna Pruska je dobila suverenitet 1660. godine, a od 1701. cijela zemlja postoji kao samostalno kraljevstvo. Od 1871. do 1918. bila je dio Njemačkog Carstva, a 1947. je prestala postojati odlukom Saveznika.

Općenito uredi

Naziv Pruska u kasnom srednjem vijeku odnosio se samo na područje između Zapadnog Pomorja i pokrajine Kurland (zapadni dio današnje Latvije), koje odgovara kasnijim njemačkim pokrajinama Zapadna Pruska (Westpreußen) i Istočna Pruska (Ostpreußen). Od 1466. do 1772. regija je bivala dijeljena između Poljske i Njemačkog viteškog reda, odnosno Pruskih vladara iz dinastije Hohenzollern.

U 18. stoljeću, ime Pruska se postupno počinje koristiti kao naziv za sve zemlje pod vlašću dinastije Hohenzollerna, uključujući i teritorij unutar granica Svetog Rimskog Carstva. Nakon 1866. Kraljevina Pruska se anektiranjem susjednih državica proširila na gotovo cijelu sjevernu Njemačku te je površinski zauzimala oko dvije trećine tadašnjeg Carstva. Tijekom vremena pruski glavni gradovi bili su Königsberg, Potsdam i Berlin.

Moć i ugled Pruske su znatno porasli tijekom 18. stoljeća, za vladavine Fridrika II. Velikog (1740.1786.). Tada se uzdigla kao druga njemačka država po moći (odmah iza Austrije) i kao peta velika sila Europe. U 19. stoljeću, pod vodstvom kancelara Otta von Bismarcka, Pruska se našla kao predvodnica malonjemačkog plana ujedinjenja i temelj novonastalog Njemačkog Carstva.

Pruske nacionalne boje su crna i bijela, a potječu od odijela vitezova Njemačkog reda koji su na bijelim ogrtačima imali crne križeve. U kombinaciji s crvenom i bijelom (bojama hanzeatskih gradova Bremena, Hamburga i Lübecka) 1867. nastala je crno-bijelo-crvena trgovačka zastava Sjevernonjemačkog saveza koja je 1871. postala zastava Njemačkog Carstva (crvena je tada intepretirana kao carska boja). Pruski nacionalni moto od vremena reformacije bio je "Suum cuique." (njem. "Jedem das Seine", hrv. "Svakome svoje").

Stanovništvo i površina uredi

Razvoj stanovništva i površine Pruskog kraljevstva između 1701. i 1939. pokazuje jako rastuću tendenciju.

Godina Stanovništvo Površina
1713. 1,6 mil. 114.000 km²
1740. 2,4 mil. 119.000 km²
1786. 5,4 mil. 195.000 km²
1795. 8,7 mil. 300.000 km²
1806. 9,7 mil. 300.000 km²
1807. 4,94 mil. 158.000 km²
1816. 10,3 mil. 280.000 km²
1840. 15,0 mil. 280.000 km²
1861. 18,5 mil. 280.000 km²
1871. 24,6 mil. 348.780 km²
1880. 27,0 mil. 348.780 km²
1910. 40,16 mil. 348.780 km²

Porast stanovništva u 17. i 18. stoljeću temeljio se na osvajanju teritorija i peulierungskoj politici. Odredbom Tilsitskog mira 1807. Pruska se je očito smanjila, ali Bečkim kongresom 1815. dobila je staru veličinu. Porast stanovništva nakon toga se uglavnom temeljio na pripajanju teritorija Austro-pruskim ratom i velikom prirodnom prirastu u 19. i 20. stoljeću.

Vanjske poveznice uredi

Sestrinski projekti
 Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Pruska
 Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Pruska