Datulja

Vrsta palmovki

Datulja (lat. Phoenix dactilyfera) je jedina vrsta roda Phoenix čiji plodovi imaju komercijalnu upotrebu. Zbog svojih jestivih plodova - datulja koji izgledom i okusom podsjećaju na voće mnogo se, često na velikim plantažama, uzgaja u bliskoistočnim zemljama i naročito u sjevernoj Africi. Jedina plantaža datulja Europi nalazi se kod španjolskog grada Elche, a ova palma je također uvezena u Ameriku te se i u južnoj Kaliforniji nalaze plantaže ove vrste.

Datulja
Datuljina palma, Maroko
Datuljina palma, Maroko
Sistematika
Carstvo: Plantae
Divizija: Magnoliophyta
Razred: Liliopsida
Red: Arecales
Porodica: Arecaceae
Rod: Phoenix
Vrsta: P. dactylifera
Dvojno ime
Phoenix dactylifera
L.
Baze podataka

Flora Croatica

Ova palma srodna je Phoenix canariensisu i dobro trpi niske temperature, ali je na našoj obali slabo raširena. Podnosi u suhoj klimi temperature do -10 °C, a po nekim izvorima čak i -15 °C. Phoenix canariensis u Hrvatskoj se u nešto značajnijim količinama nalazi u Splitu i okolici te na Hvaru, dok se Phoenix dactylifera uglavnom viđa južnije, ponajviše na dubrovačkom području. Na talijanskoj su obali ove palme jedne od najraširenijih.

Porijeklo uredi

Smatra se da ova vrsta potječe iz sjeverne Afrike te je poznata u stotinjak formi i kultivara. Do danas se raširila u svim suptropskim predjelima, prvenstveno iz komercijalnih razloga. Također se uzgaja i u tropskim krajevima, ali tamo plodovi ne sazrijevaju dobro zbog visoke vlažnosti.

Stablo joj je uže nego kod Phoenix canariensisa, svake godine stvara bočne izdanke pri osnovi debla, ali i na deblu koji je usporavaju u rastu. Ti se izdanci obično skidaju zbog razmnožavanja ukorjenjivanjem pa tako palma doseže svoju punu visinu od 20-30 m. Na deblu ima izražene pravilne usjeke u obliku vodoravnih paralelograma. Ostatci peteljki su pri vrhu pretvoreni u bodlje koje se nalaze i na bazi samih peteljki. Krošnja joj je rjeđa s listovima dugim 5-6 m, zeleno plave ili zeleno sive boje. Lisni segmenti su poredani u obliku slova V.

Plodovi sadrže mnogo šećera i vrlo su važni u prehrani mjesnog stanovništva. Ponegdje se može pročitati da je ova vrsta otpornija od Phoenix canariensisa što treba uzeti s rezervom jer se njena otpornost očituje u uvjetima vrlo suhe klime. Postoji i inačica Phoenix atlantica koju u zadnje vrijeme izdvajaju kao posebnu vrstu jer se vjeruje da je prirodni hibrid Phoenix dactylifere i Phoenix reclinate (senegalske datulje). Ova vrsta raste na Zelenortskim otocima i na planini Atlas u Maroku te je ova druga inačica otpornija.

Zdravstvene prednosti uredi

Datulje imaju niz zdravstvenih pogodnosti za koje ljudi uopće ne znaju. Snižavaju krvni tlak, sprječavaju srčani udar i snižavaju visoki kolesterol.

Samo jedna datulja dnevno može sačuvati zdravlje očiju tijekom cijelog života.

Evo još 8 razloga zašto su datulje dobre za zdravlje:

  • Obiluju željezom.
  • Sprječavaju proljev, umiruju crijeva i potiču redovitu probavu.
  • Datulje sprječavaju zatvor.
  • Pomažu u mršavljenju. Niskokalorične su namirnice, a obiluju vlaknima i drugim hranjivim tvarima.
  • Reguliraju kolesterol.
  • Potiču zdravlje srca.
  • Snižavaju visoki krvni tlak.
  • Pomažu pri sprječavaju srčanog i moždanog udara.[1]

Izvori uredi

  1. CentarZdravlja. Iskoristite zdravstvene prednosti datulja!. Pristupljeno 18. ožujka 2019. journal zahtijeva |journal= (pomoć)

Vanjske poveznice uredi

 
Logotip Wikivrsta
Wikivrste imaju podatke o taksonu Phoenix dactylifera
 
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Datulja