Debian je ime dobrovoljne organizacije posvećene razvoju i promicanju ideala slobodnog softvera, te naziv njihova operacijskog sustava baziranog na GNU-u.

Debian

Radna površina sustava Debian 10 (Buster) s grafičkim sučeljem GNOME
Web stranice:www.debian.org
Tvrtka/razvijatelj:Projekt Debian
Porodica:Sličan Unixu
Model izvornog koda:slobodan softver
Posljednja stabilna inačica:12.4 (Bookworm) / 10. prosinca 2023.[1]
Dostupni jezici:75 jezika[2]
Metoda ažuriranja:APT (razni prednji programi)
Upravitelj paketa:dpkg
Podržane platforme:9 platformi: 32-bitni PC/Intel IA-32 (i386), 64-bitni PC/Intel IA-64 (amd64), ARM EABI (armel), ARMv7 (EABI hard-float ABI, armhf), MIPS big-endian (mips), MIPS little-endian (mipsel), MIPS 64-bit little-endian (mips64el), 64-bit little-endian PowerPC (ppc64el), IBM System z (s390x).[3]
Tip jezgre:monolitne: Linux, kFreeBSD, mikrojezgra: HURD
Korisničko sučelje:tekstualni (Bash) / grafički (GNOME)
Licencija:slobodan softver
Radno stanje:u razvoju

Povijest i razvoj uredi

Debian Projekt započet je 1993. g., kada je Ian Murdock poslao otvoreni poziv softverskim razvijateljima da doprinesu kompletnoj i dosljednoj softverskoj distribuciji baziranoj na relativno novoj Linux jezgri i GNU sistemskim programima.

Ta relativno mala grupa entuzijasta posvećenih svom zadatku, koju je u početku financirala Free Software Foundation i na koju je utjecala GNU filozofija, tijekom godina narasla je na organizaciju od oko 1000 razvijatelja Debiana.

Danas, osim Linuxa, Debian podržava i druge jezgre, poput jezgre BSD operacijskih sustava, i HURDa (originalne GNU jezgre koju razvija Free software foundation). Takvi sustavi dobivaju ime poput GNU/kFreeBSD. Za sve te distribucije operacijskog sustava Debian dobrovoljci stvaraju pakete s programima, od čega najveći broj za GNU/Linux distribucije, i to za i386 platformu, koju po broju paketa slijedi amd64 verzija.

Verzije uredi

Filozofija rada uredi

Razvijatelji Debiana uključeni su u raznolike aktivnosti, uključujući uređivanje web-stranica projekta, grafički dizajn, legalnu analizu softverskih licencija, pisanje dokumentacije, i, naravno, održavanje softverskih paketa. U interesu komuniciranja filozofije i privlačenja razvijatelja koji vjeruju u principe koji su bit Debiana, Debian Projekt objavio je brojne dokumente koji opisuju njihove vrijednosti i služe kao vodiči objašnjenju bivanja Debian razvijateljem:

  • Debianov društveni ugovor izražava Debianove obveze prema zajednici slobodnog softvera.[4] Svatko tko pristane poštovati Debianov društveni ugovor može postati održavatelj.[5]

Svaki održavatelj može u Debian uvesti nove programe ako oni zadovoljavaju njihove kriterije slobode, a paket slijedi standarde kvalitete.

  • Debianove smjernice slobodnog softvera jasno i sažeto izražavaju Debianove kriterije slobodnog softvera.[6] Ovo je vrlo utjecajan dokument u pokretu slobodnog softvera i čini osnovu za Open Source Free Software Guidelines.[7]
  • Debian pravilnik opširna je specifikacija standarda kvalitete Debian projekta.[8]

Debian razvijatelji također su uključeni u brojne druge projekte, od kojih su neki specifični za Debian, a drugi uključuju i druge članove Linux zajednice. Neki primjeri su:

  • Linux Standard Base (LSB) projekt je kojem je cilj standardizacija osnovnog GNU/Linux sustava, koja će omogućiti vanjskim softverskim i hardverskim razvijateljima da lagano dizajniraju upravljačke i razne druge programe za Linux-općenito, nego za specifičnu GNU/Linux distribuciju.
  • Filesystem Hierarchy Standard (FHS) pokušaj je standardiziranja dizajna Linux datotečnog sustava. FHS će omogućiti softverskim razvijateljima da koncentriraju svoje napore u dizajniranje programa, bez brige o tome kako će se paket instalirati u različitim GNU/Linux distribucijama.
  • Debian Jr. interni je projekt, s ciljem da osigura da Debian ima nešto ponuditi najmlađim korisnicima Linux operacijskog sustava.

Izvori uredi

  1. Debian "bookworm" Release Information. Debian. Pristupljeno 19. prosinca 2023.
  2. Debian GNU/Linux 7.0 released. Debian. 4. svibnja 2013. Pristupljeno 16. prosinca 2014.
  3. Pogreška u citiranju: Nevažeća <ref> oznaka; nije zadan tekst za izvor buster released
  4. https://www.debian.org/social_contract
  5. https://www.debian.org/doc/maint-guide/
  6. https://www.debian.org/social_contract#guidelines
  7. Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 20. listopada 2019. Pristupljeno 19. studenoga 2019.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  8. https://www.debian.org/doc/devel-manuals.en.html#policy

Vanjske poveznice uredi