Delfi (grčki: Δελφοί) su bili starogrčko svetište i proročište u Fokidi pod planinom Parnas; centar grčke kulture i vjerovanja (grčka religija). Moderni grad istog imena nalazi se odmah zapadno od arheološkog lokaliteta i 2001. godine je imao 3.511 stanovnika.

Delfi
Δελφοί
Delfi
Osnovni podatci
Država Grčka
Periferija Središnja Grčka
Prefektura Fokida
Stanovništvo 3.511 (2001.)
Koordinate 38°29′N 22°30′E / 38.483°N 22.500°E / 38.483; 22.500
Vremenska zona Srednjoeuropsko vrijeme (UTC+2)
 - Ljeto (DST) Srednjoeuropsko ljetno vrijeme (UTC+3)
Službena stranica www.delphoi.gr
Karta
Delfi na zemljovidu Grčke
Delfi
Delfi
Delfi na zemljovidu Grčke
Arheološki lokalitet Delfi s Apolonovim kazalištem u prvom planu.

Arheološka istraživanja od kraja 19. stoljeća otkrila su golem kompleks Apolonova svetišta opasana bedemima: teatar, riznice, vijećnicu, trijemove i dr. Iznad svetišta nalazili su se gimnazij (prostor za hrvače), studij i svetište Atene s hramom. Arheološki kompleks je od 1987. godine na UNESCOvom popisu svjetske baštine.

Povijest

uredi
Arheološki lokalitet Delfi
  Svjetska baštinaUNESCO
 
Država 
Godina uvrštenja1987.
VrstaKulturno dobro
Mjeriloi, ii, iii, iv, v, vi
Ugroženost
PoveznicaUNESCO:393

Ovo kultno mjesto bilo je sveto još od kasnog mikenskog doba. Od 8. st. pr. Kr. postalo je glasovito Apolonovo svetište u kojem je proročica Pitija davala dvosmislene odgovore na pitanja koja su države, gradovi ili pojedinci postavljali u važnim okolnostima.

Od početka 6. st. pr. Kr. Delfi su i mjesto održavanja Pitijskih igara (svake četiri godine), ali i sjedište vjersko-političkog saveza nekih grčkih plemena.

Od 590. do 356. godine pr. Kr. Delfi uživaju autonomiju, ali tijekom idućih stoljeća bili su više puta opljačkani, te od 2. st. pr. Kr. postupno gube svoj značaj.

Svetište je ukinuo car Teodozije I. 390. godine.

Svetište

uredi
 
Tlocrt Delfi iz 5. st. pr. Kr.

Prostorna organizacija provedena je tek toliko da omogući funkcioniranje svake građevine. Vijugavi put prolazi kroz čitav kompleks, a volumeni se isključivo ravnaju po terenu; svojim smještajem slijede strmi oblik Parnasa.

Najvažnija su tri dijela: Apolonov hram, Dionizijevo kazalište, te niz riznica i zavjetnih građevina. Bili su okruženi zidom koji je za njih predstavljao tzv. sveti krug. Nad svetim krugom bio je smješten stadion, dok je ispod svetog kruga bio gimnazium, tolos i riznice. Sport je u starih Grka bio važna djelatnost njezinih građana.

Poveznice

uredi

Vanjske poveznice

uredi
 
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Delfi