Dimitrije Sergejevski

Dimitrije Sergejevski (Sankt Peterburg, 20. lipnja 1886.Sarajevo, 10. prosinca 1965.[1]), ruski i bosanskohercegovački arheolog i epigrafičar.

Studij je završio u Sankt Peterburgu, a nakon Prvog svjetskog rata došao je u Sarajevo, gdje se 1924. zaposlio u Zemaljskom muzeju. Godine 1930. postao je kustosom antičke zbirke, a potom i voditelj antičkoga odjela. Redoviti član Akademije nauka i umjetnosti BiH. Bavio se uglavnom klasičnom, ranokršćanskom i srednjovjekovnom arheologijom te epigrafskom građom iz Bosne i Hercegovine. Istraživao je rimske ceste na području BiH i Crne Gore te proučavao rimske rudnike željeza. Radove je uglavnom objavljivao u Glasniku Zemaljskoga muzeja BiH.[2]

Izbor iz radovaUredi

  • Rimski kameni spomenici s Glamočkog i Livanjskog polja i iz Ribnika (1928.)
  • Mitrej iz Jajca (Das Mithräum von Jajce, 1937.)
  • Japodske urne (1949.)
  • Kasno-antički mauzolej u Turbetu (1951.)
  • Rimska cesta od Epidauruma do Anderbe (1962.)
  • Ludmer (1952.)

IzvoriUredi

  1. Sergejevski, Dimitrije Proleksis enciklopedija (pristupljeno 27. ožujka 2020.)
  2. Sergejevski, Dimitrije Hrvatska enciklopedija (pristupljeno 27. ožujka 2020.)