Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine

muzejska institucija u Bosni i Hercegovini

Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine u Sarajevu je muzejska institucija u Bosni i Hercegovini, osnovana 1888. godine, za vrijeme Austro-Ugarske vladavine.

Zemaljski muzej
Bosne i Hercegovine
{{{opis slike}}}
Osnovan 1. veljače 1888.
Smještaj Zmaja od Bosne 3, Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Vrsta Prirodoslovnoi muzej
Ravnatelj Mirsad Sijarić
Službena stranica zemaljskimuzej.ba
Stećci u atriju muzeja

PovijestUredi

 
Antička kolekcija u arheološkom krilu muzeja
 
Zatvorena vrata muzeja 2012. god.

Kao jedna od još uvijek neistraženih zemalja Balkana, Bosna i HercegovinaBosna i Hercegovina je privlačila zanimanje mnogih znanstvenika, naročito onih iz Austro-Ugarske, ali i pozornost pseudoznanstvenika i lovaca na blago. To je već prvih godina austrougarske okupacije rezultiralo iznošenjem spomenika kulture s prostora Bosne i Hercegovine. Takvo je stanje ubrzalo je ostvarivanje ideje o osnivanju muzeja: prvo je osnovano Muzejsko društvo, a zatim i Zemaljski muzej 1. veljače 1888. godine. Zemaljska vlada, kao osnivač institucije, imenovala je za ravnatelja Muzeja vladinog savjetnika Kostu Hörmanna.[1]

U početku je muzej bio smješten u neuvjetnim prostorijama, da bi regulacijskim planom iz 1909. godine načinjena skica muzeja i predviđena njegova izgradnja u središnjem dijelu grada Sarajeva, na današnjem Trgu Bosne i Hercegovine. Arhitekt Karlo Paržik je uradio projekt za zgradu muzeja, koja se sastoji od četiri zasebna paviljona, međusobno povezana terasama, s unutrašnjim atrijom gdje je smješten botanički vrt. Zgrada je rađena u neorenesansnom stilu. Zanimljivo je da je to jedina zgrada muzeja u jugoistočnoj Europi koja je namjenski građena za tu svrhu.

Muzej je teško oštećen tijekom posljednjih ratnih sukoba u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine, a tadašnji ravnatelj, Rizo Sijarić, je poginuo prilikom granatiranja muzeja u prosincu 1993.[2] Nakon nekoliko godina obnove, muzej je otvoren uz nastavak obnove kolekcije. Dana 4. listopada 2012., nakon 124 godina djelovanja muzej je zatvorio svoja vrata zbog razmirica oko financiranja.[3] Muzej je ponovno otvorio svoja vrata tek 15. rujna 2015. godine. Tokom svoga postojanja Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine također izdaje i svoj časopis Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine. To je ujedno i najstariji znanstveni časopis u Bosni i Hercegovini.

Ravnatelji Zemaljskog muzeja Bosne i HercegovineUredi

 
Iluminacija iz Sarajavske hagade s pričom o Izlasku iz Egipta. Gore: Mojsije i Gorući grm. Dolje: Aronov štap guta magičarske.

KolekcijaUredi

Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine je tijekom svoga stogodišnjeg postojanja uspio sakupiti dobar dio kulturnog nacionalnog nasljeđa zemlje i svih njenih naroda. Eksponati su razvrstani po odjeljenjima (arheološko, etnološko i odjeljenje prirodnih znanosti) u nekoliko različitih zbirki (folklorna, numizmatička, prirodoslovna, prapovijesna, antička i druge).

Knjižnica Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine je otvorena osnutkom muzeja 1888. godine kao prva znanstvena knjižnica u državi. U njoj se nalazi više od 250.000 znanstvenih publikacija, uključujući 162.000 knjiga. Najznačajnija knjiga u muzeju je Sarajevska hagada, židovski rukopisni iluminirani kodeks, koji potječe iz oko 1350. godine iz srednjovjekovne Španjolske i smatra se jednom od najljepših knjiga ove vrste. Cijela zbirka je u sustavu razmjene s 341 institucijom.

IzvoriUredi

  1. zemaljskimuzej.ba
  2. Dr Walasek, Helen. 28. travnja 2015. Bosnia and the Destruction of Cultural Heritage. Ashgate Publishing, Ltd. str. 67.-. ISBN 978-1-4094-3704-8
  3. fena.ba
  4. Rizo Sijarić, "Organizaciona struktura, upravljanje i kadrovi Zemaljskog muzeja", Spomenica stogodišnjice Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine 1888-1988, Sarajevo, 1988., str. 422.-425.

Vanjske povezniceUredi