Dina: Kuća Atreida
Dina: Kuća Atreida znanstvenofantastični je roman Briana Herberta i Kevina J. Andersona čija se radnja odvija u izmišljenu univerzumu Dina Franka Herberta. U Sjedinjenim Američkim Državama objavljen je u listopadu 1999.,[1] a u Hrvatskoj je objavljen u travnju 2001. Prva je knjiga u trilogiji prednastavaka Preludij u Dinu, čija se radnja odvija prije događaja u Dini, hvaljenu prvom romanu serijala iz 1965.[2] Godine 1997. Bantam Books sklopio je ugovor vrijedan tri milijuna dolara za knjige u toj trilogiji.[3] Romani te trilogije temelje se na bilješkama koje je Frank Herbert ostavio iza sebe nakon svoje smrti.[3]
Dina: Kuća Atreida
| |
|---|---|
 korice hrvatskog izdanja | |
| Naziv izvornika | Dune: House Atreides |
| Autor | Brian Herbert i Kevin J. Anderson |
| Prijevod | Jasna Štefić |
| Dizajn korica | Stephen Youll |
| Država | SAD |
| Jezik | engleski |
| Serijal | Dina |
| Rod (stil, žanr) |
znanstvena fantastika |
| Izdavač | Batnam Spectra (SAD) Izvori (Hrvatska) |
| Datum (godina) izdanja |
listopad 1999. (SAD) travanj 2001. (Hrvatska) |
| Korice | tvrde korice i meke korice |
| Broj stranica | 604 (izvornik) 541 (prijevod) |
| ISBN broj | ISBN 0-553-11061-6 (izvorno izdanje) ISBN 953-203-071-9 (hrvatsko izdanje) |
| Sljedeća | Dina: Kuća Harkonnen |
Knjiga se pojavila na 13. mjestu na popisu najprodavanijih knjiga The New York Timesa, a dva tjedna nakon objave dosegla je 12. mjesto na tom popisu.[4][5]
Sažetak
urediDogađaji u knjizi odvijaju se 35 godina prije događaja u Dini, prvoj knjizi serijala. Tri povezane priče govore o Letu, nasljedniku kuće Atreida, vršitelju dužnosti upravitelja Arrakisa barunu Vladimiru Harkonnenu i krunskom princu Shaddamu. U knjizi su prisutne i druge priče: mladi Duncan Idaho uspijeva pobjeći iz ropstva u koji ga je uvela kuća Harkonnen, mladi planetolog Pardot Kynes sprijateljuje se sa Slobodnjacima na Arrakisu, a red Bene Gesserit muči se sa stvaranjem potomka u zajednici Časne Majke Gaius Helen Mohiam i Vladimira Harkonnena.
Dok Leto uči politiku na dvoru grofa Dominica Verniusa na Ixu, Bene Tleilax i Sardaukari iznenada napadnu planet. Leto uspijeva pobjeći i stići na svoj svijet Caladan s Rhomburom i Kaileom, grofovom djecom. Bene Tleilax počne se služiti Ixovim tehnološkim i industrijskim resursima za „Projekt Amal” kako bi stvorio sintetski melange i eliminirao ovisnost o Arrakisu.
Vojvoda Paulus izrazi dobrodošlicu Letu i Verniusovim nasljednicima. Gospa Helena, s druge strane, ogorčeno se usprotivi čuvanju djece s Ixa. Gospa Helena drogira bika sa Saluse Secundus, koji jedne noći ubije starog vojvodu u koridi. Leto postane novi vojvoda i pošalje svoju majku u samostan. Ubrzo nakon toga Shaddam potajno ubije svojeg oca, postane padišah car i pozove plemstvo sa svih krajeva Carstva na svoju krundibu na Kaitainu. Barun Harkonnen, osmislivši nevidljivi brod uz pomoć znanstvenika s Richesea, naloži svojem nećaku Glossuu Rabbanu da napadne izaslanike Bene Tleilaxa, ali da taj napad mora izgledati kao da su ga izvršili Atreidi. Leto otiđe na suđenje pred Landsraadom, a Bene Gesserit spasi ga iznijevši dokaze o umiješanosti Corrina u napadu Bene Tleilaxa na Ix. Shaddam, želeći da Projekt Amal ostane tajna, okoristi se svojim položajem kako bi utjecao na sud i proglasio Leta nevinim.
Recenzije
urediRecenzenti su uglavnom isticali da je roman manje kvalitetan u usporedbi s romanima koje je pisao izvorni autor serijala, no pretpostavili su da bi napori mlađeg Herberta i Andersona mogli starijim knjigama priskrbiti nove čitatelje. Gerald Jonas iz The New York Timesa izjavio je da će čitatelji upoznati sa serijalom uživati u pojavi poznatih likova i mjesta radnje, ali je komentirao da je knjiga prepuna dijaloga i da su opisi manjkavi.[6] U osvrtu za SciFi Dimensions John Snider komentirao je da su prednastavci Herberta i Andersona „šund”, ali je ipak napomenuo da „ezoterične i filozofske priče [Franka] Herberta čine pristupačnijim većoj publici”.[7] Publishers Weekly napisao je da je fabula romana „zamršena”, ali dovoljno pristupačna novim čitateljima te da bi ih mogla potaknuti na čitanje knjiga starijeg Herberta. [8] U recenziji Kirkus Reviewsa navodi se da pokušaj autora za nastavljanjem sage o Dini sadrži „inventivna obilježja” i podmukle spletke koje bi po složenosti trebale parirati onima u prvim romanima, ali da je djelo ipak „manje suptilno” te da ga čine „razočaravajuće nerazrađeni likovi” koji „stvaraju manje upečatljivu dramu”. Poput ostalih recenzenata Kirkus zaključuje da je prednost djela u tome što potiče interes za originalnim serijalom.[9]
Greg L. Johnson u svojem je osvrtu za SF Site pohvalio autore zato što su se odlučili usredotočiti na sporedne likove koji su poznati čitateljima izvornog serijala, ali je izjavio da u knjizi nisu ostavili dovoljno prostora ili prilike za razradu ženskih likova. U romanu se nastavlja tradicija naslovljivanja poglavlja citatima, no Johnson smatra da su ti citati „manje mudri i manje potiču na razmišljanje” od onih u izvornom serijalu.[10]
Scott Lynch, pisac fantastike, u osvrtu na RPGnetu izjavio je da je knjiga „razočaravajuće prosječna” te da ne daje nikakva nova saznanja u usporedbi sa suptilnim i kompetentnim likovima u izvornom serijalu:
»Sjedala su tu, stol je spreman, ali posluženo jelo ne zasićuje i ne zadovoljava... Suptilnost Dine odlikovala se slojevitošću i zrelošću, a događaji u ovom prednastavku katkad su deprimirajuće djetinjasti. Na pamet mi pada riječ 'majmunarije'.[11]«Adaptacija
urediU svibnju 2020. potvrđeno je da je Boom! Studios otkupio prava na izradu stripa i crtanih romana prema književnom predlošku; autori Brian Herbert i Kevin J. Anderson napisali su scenarij za dvanaest brojeva stripovskog izdanja.[12] Posljednje je izdanje objavljeno u prosincu 2021.
Izvori
uredi- ↑ Dune: House Atreides – Brian Herbert. Random House. Inačica izvorne stranice arhivirana 5. siječnja 2001. Pristupljeno 7. srpnja 2024.
- ↑ SCI FI Channel Auction to Benefit Reading Is Fundamental. PNNonline.org (Internet Archive). 18. ožujka 2003. Inačica izvorne stranice arhivirana 28. rujna 2007. Pristupljeno 28. rujna 2007..
Od objave 1965. godine Dina Franka Herberta prodana je u više od 12 milijuna primjeraka širom svijeta, zbog čega je postala najprodavaniji znanstvenofantastični roman svih vremena ... Saga o Dini Franka Herberta jedan je od najvećih doprinosa književnosti 20. stoljeća.
- ↑ a b Quinn, Judy. 17. studenoga 1997. Bantam Pays $3M for Dune Prequels by Herbert's Son. Publishers Weekly. Inačica izvorne stranice arhivirana 4. ožujka 2016. Pristupljeno 6. veljače 2014..
Novi prednastavci ... temeljit će se na bilješkama i nacrtima koje je Frank Herbert ostavio iza sebe nakon svoje smrti 1986.
- ↑ BEST SELLERS: October 24, 1999. The New York Times. 24. listopada 1999. Inačica izvorne stranice arhivirana 27. studenoga 2013. Pristupljeno 27. studenoga 2013.
- ↑ BEST SELLERS: October 31, 1999. The New York Times. 31. listopada 1999. Inačica izvorne stranice arhivirana 27. studenoga 2013. Pristupljeno 27. studenoga 2013.
- ↑ Jonas, Gerald. 28. studenoga 1999. Science Fiction. The New York Times. Pristupljeno 21. studenoga 2020.
- ↑ Snider, John C. Kolovoz 2007. Audiobook Review: Hunters of Dune by Brian Herbert & Kevin J. Anderson. SciFiDimensions.com. Inačica izvorne stranice arhivirana 24. ožujka 2008. Pristupljeno 15. veljače 2009..
suautori su proširili Herbertove skice
- ↑ Fiction Book Review: House Atreides by Brian Herbert, Author, Kevin J. Anderson, Joint Author. Publishers Weekly. Pristupljeno 21. studenoga 2020.
- ↑ Dune: House Atreides by Brian Herbert & Kevin J. Anderson. Kirkus Reviews. 20. svibnja 2010. Pristupljeno 21. studenoga 2020.
- ↑ Johnson, Greg L. 1999. Dune: House Atreides. SF Site. Pristupljeno 21. studenoga 2020.
- ↑ Lynch, Scott. 21. listopada 1999. Review of Dune: House Atreides. RPGnet. Pristupljeno 21. studenoga 2020.
- ↑ McMillan, Graeme. 11. svibnja 2020. Dune Prequel House Atreides Comic Adaptation in the Works. The Hollywood Reporter. Pristupljeno 15. svibnja 2020.