Dinornis je izumrli rod ptica neletačica iz porodice moa. Bile su članice reda nojevki. Imale su prsnu kost bez rtenjače. Također su imale i karakteristično nepce. Podrijetlo ovih ptica postaje sve jasnije. Bile su endem Novog Zelanda. Prirodna staništa su im bila ravnice.[1]

Dinornis
Sistematika
Carstvo:Animalia
Koljeno:Chordata
Razred:Aves
Nadred:Paleognathae
Red:Struthioniformes
Porodica:Dinornithidae
Rod:Dinornis
(Owen, 1843)
Vrste
Sinonimi
Dinoris (lapsus)

"Megalornis" Owen, 1843 (non Gray, 1841: zaokupljen, nomen nudum)

Palapteryx (Owen, 1851)
Baze podataka
Usporedba kivija, noja, i velike moe, zajedno s jajima.

Ptice iz ovog roda su bile najvjerojatnije najviše ptice koje su ikada živjele. Većinom su bile visoke 2.5 metara, imale su dug vrat, i veliki, trokutasti te pomalo zakrivljeni kljun. U odnosu na tijelo, glava im je bila dosta mala. Prosječna težina bila im je čak 110 kilograma. Bile su biljožderi. Hranile su se sjemenkama i plodovima. Nisu imale nikakve tragove koji pokazuju da su nekad imale krila,[2] što ih čini jedinstvenima, jer sve ostale neletačice imaju mala krila kao dokaz da su mogle letjeti.

Ptice iz roda Dinornis, kao i drugih rodova moa, izumrle su kad su došli kolonisti, koji su ih lovili zbog prehrane. Izumiru oko 1500., a pouzdano se zna da su ih Maori lovili još početkom 15. stoljeća, stavljajući ih u jame, i kradući im gnijezda.

Vrste uredi

Izvori uredi

  1. Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 23. siječnja 2011. Pristupljeno 9. kolovoza 2010.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  2. Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 30. ožujka 2010. Pristupljeno 9. kolovoza 2010. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)

Vanjske poveznice uredi

 Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Dinornis
 Wikivrste imaju podatke o taksonu Dinornis