Dizano tijesto

Dizano tijesto je ono koje uz brašno sadrži kvasac, te se tijesto pod djelovanjem kvaščevih gljivica, koje u tekućini (mlijeko ili voda s eventualnim dodatkom šećera na odgovarajućoj temperaturi ispuštaju ugljični dioksid, uzlazi i postaje rupičasto. Kvasac koji se dodaje može biti svjež pekarski ili sušeni u vrećicama. Za kolač ili kruh od 500 g brašna treba 30-40 g kvasca, međutim količina kvasca ovisi i o težini tijesta, odnosno dodacima poput ušećerenog voća ili masnoća.

Pletenica

Podjela dizanog tijesta

Teško dizano tijesto

Orahnjača

Temeljni sastojci teškog dizanog tijesta su veća količina masnoća (maslac ili margarin), šećer, jaja i brašno. Na brašnu se najprije od kvasca, malo tople tekućine i šećera načini kvas, te ga se na toplom mjestu pusti 15 minuta da uzlazi, nakon toga kvascu se primiješa preostalo brašno te umijesi glatko tijesto, gnječenjem i lupanjem tijesta. Tijesto je najbolje mijesiti rukama, jer se osjeti njegova vlažnost i čvrstoća, te mu se prema potrebi dodaje brašna. Tijesto se nakon miješenja ponovno pospe brašnom, pokrije krpom i ostavi na toplom mjestu da uzađe i podvostruči obujam. Nakon toga se tijesto oblikuje prema želji, napuni nadjevom ili ukrasi i pripremljeno za pečenje ponovno pokrije krpom i ostavlja da još jednom uzlazi, a peče se u pećnici.

Od teškog dizanog tijesta uobičajeno se pripremaju: orahnjača, makovnjača, maruhnjača (savijača od maruna), savijača od sira, pinca, sirnica, mliječne kifle.

Lagano dizano tijesto

Pokladnice

Pokladnice se rade od vrlo laganog tijesta i prže se u duboko zagrijanoj masnoći.

Tekuće dizano tijesto

Kuglof

Miješano dizano tijesto ima veći udio tekućine i jaja, tekuće je i ne treba ga dugo tući, ali ga je i nemoguće oblikovati pa se peče u kalupima poput kuglofa.

Literatura

Vladimir Katanec, Kuharstvo 2, Školska knjiga, Zagreb, 1997. godine, ISBN 953-0-20808-1