Donat (2. pol. 8. st. - Zadar, oko 811.) bio je diplomat i prelat Katoličke Crkve koji je služio kao biskup zadarski. Katolička Crkva štuje ga kao sveca.

Sveti
Donat
CrkvaKatolička Crkva
Osobni detalji
Rođen2. pol. 8. st.
Umrooko 811.
Zadar
Svetost
Blagdan25. veljače
PatronZadar
SvetištaZadarska katedrala
»Sveti Donat« preusmjerava ovamo. Za gradsko naselje Buzeta, pogledajte Sveti Donat (Buzet).

Životopis uredi

Podrijetlom je iz nekog dalmatinskog mjesta. Oko 801. godine postaje biskupom. Spominje se u franačkim analima iz 805. godine kao izaslanik dalmatinskih gradova Karlu I. Velikom u Thionvilleu kako bi pregovarali o podvrgnuću franačkomu caru. Ipak, aachenskim mirom (812.) nad dalmatinskim gradovima je ponovno uspostavljena bizantska vlast, a Donat je na čelu zadarskog izaslanstva nosio caru u Carigrad Karlovu mirovnu ponudu.[1]

Car Nikefor oprostio je Zadranima njihovu nevjeru te je, kako bi učvrstio vezu Bizanta sa Zadrom, biskupu Donatu poklonio tijelo sv. Stošije.[1] Pripisuje mu se izgradnja zadarske crkve rotunde iz 9. stoljeća (sv. Trojstva, kasnije sv. Donata). Sačuvan je i mramorni kovčeg s Donatovim zavjetnim natpisom za moći sv. Stošije.[1]

Umro je oko 811. godine. Prvotno je bio pokopan u crkvi sv. Trojstva, a od 1809., nakon provale Francuza, ostatci su mu preneseni u svetište katedrale.[1] Na grobu se nalazi natpis „Corpus sancti Donati archiepiscopi jadrensis” („Tijelo svetoga Donata nadbiskupa zadarskog”).[2]

Štovanje uredi

Zbog svoga djelovanja Zadrani su ga nazivali „ocem domovine”.[1] Sveti Donat se slavi 25. veljače.

Izvori uredi

Literatura uredi

Članci uredi

  • Lučić, Josip. 1993. Donat. Hrvatski biografski leksikon. Zagreb. journal zahtijeva |journal= (pomoć)

Mrežna sjedišta uredi

  • Donat. www.enciklopedija.hr. Pristupljeno 10. rujna 2023.