Bespilotna letjelica
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/7/72/Disambig.svg/20px-Disambig.svg.png)
Bespilotna letjelica je letjelica ili zrakoplov bez posade, koja se može nadzirati na daljinu ili letjeti samostalno uporabom unaprijed programiranog plana leta ili pomoću složenih autonomnih dinamičkih sustava.
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/6/64/X-45A_rollout.jpg/220px-X-45A_rollout.jpg)
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/1/1f/CBP_unmanned_aerial_vehicle_control.jpg/220px-CBP_unmanned_aerial_vehicle_control.jpg)
Bespilotne letjelica se često rabe u vojne svrhe za izviđanje i napad na ciljeve kao i za brojne civilne zadaće, kao što su vatrogasni zadatci, policijsko praćenje ili istraživanje terena.
Veličina bespilotne letjelice su u rasponu od samo nekoliko milimetara (mikro UAV) do veličine zrakoplova s 40 m raspona (Global Hawk).
Uz minijaturizaciju tehnologije tijekom osamdesetih i devedesetih godina 20. stoljeća, zanimanje za bespilotnie letjelice je naraslo. Prva generacija bila je uglavnom namijenjena izviđanju, ali neki su opremljeni s oružjem, kao što su MQ-1 Predator koji je uključivao rakete zrak-zemlja.
Dronovi u Hrvatskoj
urediHrvatska vojska koristila je bespilotne letjelice u pripremi operacije Oluja za fotografiranje i snimanje neprijateljskih položaja.
Ministarstvo obrane RH (MORH) uputilo je apel vlasnicima bespilotnih letjelica, dronova, na strogo poštovanje pravila korištenja sukladno zakonskoj proceduri,[1][2][3]
Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo (HACZ) u posljednjih pet godina bilježi stalni rast zahtjeva za registraciju operatora sustava bespilotnih zrakoplova-dronova, kojih je početkom lipnja u Hrvatskoj bilo prijavljenih ukupno 2.200, doznaje se iz te Agencije.[4][5]
Proizvođači
urediGlavni proizvođači bespilotnih letjelica za vojsku su Northrop Grumman, Lockheed Martin i Boeing kao i manje tvrtke kao primjerice General Atomics, Sikorsky i AAI. Ne-američki proizvođači su EADS, Dassault Aviation, TAI, IAI, Saab, Bayraktar i BAE Systems.
Manji proizvođači bespilotnih letjelica su primjerice:
Galerija
uredi-
LUNA
-
Diehl BGT defence Minihelikopter
-
UCAV/URAV: RQ-1 Predator US Air Force
-
Camcopter S-100 s raketama
-
Sikorsky Cypher
-
Swiss UAV NEO S-300
Vanjske poveznice
uredi- UAVs world classification imagery-intelligence.com
- Unmanned Aerial Vehicles GlobalSecurity.org
- Prvi Hrvatski bespilotni avion Nacional
- Noćna mora za PZO Hrvatski vojnik. 2020.
- Bespilotne letjelice za nadzor mora Hrvatski vojnik
- Bespilotna letjelica Hrvatska tehnička enciklopedija, portal hrvatske tehničke baštine. LZMK
- Sestrinski projekti
Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Bespilotna letjelica | |
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Bespilotna letjelica |
Izvori
uredi- ↑ Kupili ste dron? Ministarstvo obrane vam želi nešto reći, dosta je ozbiljno. HINA, Net.hr. Inačica izvorne stranice arhivirana 24. lipnja 2019. Pristupljeno 24. lipnja 2019.
- ↑ Često postavljens pitanja. CCCA. Inačica izvorne stranice arhivirana 24. lipnja 2019. Pristupljeno 24. lipnja 2019.
- ↑ Upravljanje i korištenje sustava bespilotnih zrakoplova (tzv. dronova). MORH. Pristupljeno 24. lipnja 2019.
- ↑ Stalan porast broja dronova, u Hrvatskoj oko 2.200 operatora. N1, HINA. 24. lipnja 2019. Inačica izvorne stranice arhivirana 24. lipnja 2019. Pristupljeno 24. lipnja 2019.
- ↑ Doznajte koliko ljudi u Hrvatskoj ima dronove i što vam sve treba da biste ih legalno koristili. Tportal.hr, HINA. 24. lipnja 2019. Pristupljeno 24. lipnja 2019.