Dugi turski rat

Dugi turski rat, oružani sukob između Habsburške Monarhije i Osmanskog Carstva koji je trajao između 1593. i 1606. godine, a rezultirao je sklapanjem Žitvanskog mira. Sukob je počeo napadom Turaka na Habsburšku Monarhiju. U početnim fazama rata odigrala se 22. lipnja 1593. godine bitka kod Siska u kojoj su kršćanske snage pod vodstvom austrijskog vojskovođe Andrije Auersperga i hrvatskog bana Tome Erdődyja pobijedile osmansku vojsku.

Dugi turski rat
Dio Hrvatsko-osmanski ratovi, Habsburško-turski ratovi
Bitka kod Siska 1593. godine
Vrijeme 1593. – 1606. Lokacija Ugarska, Hrvatska, BiH, Srbija, Vlaška Ishod Žitvanski mir
Sukobljeni
Sveto Rimsko Carstvo Kraljevina Ugarska Hrvatsko Kraljevstvo Kneževina Vlaška Moldavija Savojsko Vojvodstvo	Osmansko Carstvo Krimski Kanat Nogajska Horda
Vođe
Rudolf II. Stjepan Bocksay Mihael Hrabri Ivan II. Drašković	Murat III. Mehmed III. Ahmed I. Hasan-paša Predojević
Vojne snage
95.000	160.000 – 180.000

Vidi još

• Hrvatsko-osmanski ratovi

Literatura

• Šišić, Ferdo, Povijest Hrvata, Pregled povijest hrvatskog naroda 1527. – 1918., drugi dio, Marjan tisak, Split, 2004. ISBN 953-214-198-7

Nedovršeni članak Dugi turski rat koji govori o ratovanju ili oružju treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.