Emmy Göring
Emma Johanna Henny Emmy Göring (rođena Sonnemann) (Hamburg, 24. ožujka 1893. – München, 8. lipnja 1973.) bila je njemačka glumica i druga supruga zapovjednika njemačkog vojnog zrakoplovstva (Luftwaffe) Hermana Göringa.[1]
| Emmy Göring | |
 Emmy Göring 1935. | |
| Rodno ime | Emma Johanna Henny Sonnemann |
|---|---|
| Rođenje | 24. ožujka 1893. |
| Smrt | 8. lipnja 1973. |
| Poznat(a) po | Druga žena Hermanna Göringa, vrhovnog zapovjednika Luftwaffea |
| Zanimanje | glumica |
| Suprug | Karl Köstlin (1916. – 1926.)
Hermann Göring (1935. – 1946. preminuo) |
| Djeca | Edda Göring |
| Portal o životopisima | |
Služila je kao hostesa Adolfa Hitlera pa je poznata kao neslužbena Prva dama Trećeg Reicha uz Magde Goebbels.[2]
Rani život uredi
Rođena je kao Emma Sonnemann u Hamburgu u obitelji bogata prodavača. Poslije školovanja postala je glumica u Narodnom kazalištu u Weimaru.
Udala se za glumca Karla Köstlina 13. siječnja 1916. u Trstu u Italiji. Otada je bila poznata kao Emmy Köstlin. U svojoj je autobiografiji napisala da su ona i Köstlin ubrzo shvatili da su se bolje slagali kao prijatelji te su se odvojili. Rastali su se 1926. godine.
Brak s Hermannom Göringom uredi
Udala se za istaknuta nacista i šef Luftweffea, Hermanna Göringa, 10. travnja 1935. te postala Emmy Göring. Ovo je bio i Göringov drugi brak jer je njegova prva žena, Carin, umrla u listopadu 1931. godine.[3] Dobila je netraženo mjesto u Nacionalsocijalistočkoj stranci tijekom Božića 1938.[4]
Njihova se kći Edda Göring rodila 2. lipnja 1938.
Prva dama Trećeg Reicha uredi
Emmy Göring služila je kao Hitlerova hostesa na mnogim državnim funkcijama prije Drugog svjetskog rata. To i njezina tvrdnja da je Prva dama Trećeg Reicha rezultiralo je neprijateljstvom između nje i Hitlerove buduće žene, Eve Braun, kojoj je prkosila i otvoreno prezirala.
Hitler je stoga izdao ljute zapovijedi Hermannu Göringu zahtijevajući da se Emmy Göring prema njoj ponaša s više poštovanja. Jedan od ishoda njezina ponašanja jest to što nije bila pozvana u Hitlerovo bavarsko prebivalište, Barghof. Eva Braun navodno joj nikad nije oprostila što je preuzela ulogu Prve dame.[2]
Kao žena jednog od najbogatijih i najmoćniji ljudi u Europi dobivala je mnogo javne pažnje, konstantno su je fotografirali, a živjela je raskošnim životom duboko u Drugi svjetski rat.
Po završetku je rata osuđena na godinu dana zatvora jer je optužena da je nacist. Kada je izašla, 30 posto njezine imovine bilo je konfiscirano i bila je izbačena s estrade na pet godina.[3]
Posljednje godine i smrt uredi
Uspjela si je osigurati malen stan u Münichu gdje je ostala ostatak života.[3] U posljednjim je godinama patila od išijasa. Napisala je autobiografiju An der Seite meines Mannes (1967.).
Umrla je u Münichu 8. lipnja 1973.
Izvori uredi
- ↑ Nazi wives: the women beside Hess, Goebbels, Göring and Himmler (engleski). Inačica izvorne stranice arhivirana 2. ožujka 2020. Pristupljeno 1. rujna 2020. journal zahtijeva
|journal=(pomoć) - ↑ a b Gun, Nerin E. 1976. Eva Braun : Hitler's mistress. Coronet. [London]. str. 127. ISBN 0-340-19932-6
- ↑ a b c Hamilton, Charles. 1984. Leaders and personalities of the Third Reich : their biographies, portraits, and autographs. San Jose, Calif. ISBN 0-912138-27-0. OCLC 19125383
- ↑ Klee, Ernst. 2007. Das Kulturlexikon zum Dritten Reich : wer war was vor und nach 1945. S. Fischer. Frankfurt am Main. ISBN 978-3-10-039326-5. OCLC 85243554