Erving Goffman (Mannville, 11. lipnja 1922.Philadelphia, 19. studenog 1982.) bio je američki sociolog, jedan od predstavnika simboličkog interakcionizma.

Erving Goffman
Rođenje 11. lipnja 1922.
Mannville
Smrt 19. studenog 1982.
Philadelphia
Državljanstvo američko
Polje sociologija
Poznat po dramaturistički pristup u sociologiji
Portal o životopisima

Životopis

uredi

Goffman se rodio u Kanadi 1922., studirao na Sveučilištu u Torontu gdje se upoznao s antropologijom, dok je na Sveučilištu u Chicagu završio i doktorirao sociologiju. Određeni autori tvrde da je Goffmanovo zanimanje za socijalnu antropologiju odredilo ga za rad u simboličkom interakcionizmu odnosno za formuliranje njegovog dramaturškog pristupa. Kao sveučilišni profesor predavao na sveučilštima u Berkleyju te Philadelphiji dok je svoju slavu imao tek pred kraj života kada je najviše pisao, a u godini smrti bio je izabran za predsjednika Američkog sociološkog udruženja.[1]

Znanstveni rad

uredi

Osnovna Goffmanova ideja je da pri interakciji ljudi izvode predstavu, s namjerom kako bi prikazali dojmove koje drugi ljudi primaju te na taj način ljudi igraju uloge slično kao u kazalištu. Na taj način se ljudi predstavljaju kako bi došli do nekoga cilja jer se na taj način pridonosi definiranju situacije i stvaranju određenih očekivanja.[2]:55 Goffman osobu shvaća kao rezultat interakcije između publike i pozornice. Stoga on uvodi pojam Prednji plan koji se sastoji od pozornice i osobnog plana. za njega je pozornica predstavlja scenu gdje pojedinci igraju tu predstavu, dok bi se osobni plan mogao analogno povezati s kazališnim rekvizitima. Gofmann ide dalje pa dijeli osobni plan na izgled i način, gdje je izgled kostimografija koju pojedinci nose na izvedbama, a način jednostavno govori koju ulogu pojedinac igra u pojedinom trenutku. Sljedeći termin koji Goffman preuzima iz dramaturgije je mistifikacija gdje pojedinci tijekom izvedbe pokušavaju stvoriti osjećaj poštovanja, a da pritom publika ne propitkuje kvalitetu predstave. Tim je za Goffmana bilo koja grupa pojedinca koja kooperira određenu aktivnost te ona postaje predstava. Goffman uočava da se unutar interakcije javlja i zadnji plan koji je blizu prednjem planu, ali je odvojen od njega te izvođači očekuju da nitko od publike neće doću u zadnji plan.[1]:196-199

Goffman se zanimao i za procijep koji nastaje između glume (virtualni socijalni identitet) i stvarnog života (aktualni socijalni identitet), a koji je on nazvao stigma. Svaki pojedinac koji osjeća procjep je stigmatiziran, a Goffman stigmu dijeli na dvije vrste[1]:200-201 :

  • Diskreditirajuća stigma omogućava pretpostavku da pojedinac pretpostavlja da je razlika između glume i neglume poznata publici
  • Diskretna stigma ostaje nepoznata publici ili se ne opaža na prvi pogled

Popis djela[2]:116

uredi
  • The presentation of Self in Everyday Life, 1959.
  • Encounters, 1961.
  • Asylums, 1961
  • Behavior in Public Places, 1963.
  • Stigma, 1964.
  • Interaction Rituals, 1967
  • Relations in Public, 1971.
  • Frame Analysis, 1974.
  • Gender Advertisments, 1979.

Izvori

uredi
  1. a b c Ritzer, George "Suvremena sociološka teorija", Zagreb, 1997., ISBN 953-137-096-X
  2. a b Abercrombie, Nicholas et al. "Rječnik sociologije", Zagreb, 2008. ISBN 978-953-222-278-4