Ezop (grč. Αἴσωπος, Aísōpos, lat. Aesopus; 6. st. pr. Kr.) bio je starogrčki basnopisac čije su jednostavne basne prožete humorom i protkane alegorijama o međuljudskim odnosima i karakterima. Pretpostavlja se da svoje basne nije zapisivao, nego ih je pričao. Glavni su junaci većinom životinje, a nakon svake basne slijedi koncizna pouka koja otkriva pravu istinu i smisao basne. Kao moguće mjesto Ezopova rođenja navodi se Frigija u Maloj Aziji ili pak grčka Trakija. Jedna je od pretpostavki da je bio rob koji je služio kod mnogih gospodara i da je dobio slobodu kao rezultat svoje mudrosti. Upravo zbog njegove mudrosti pretpostavlja se i da je bio savjetnik kralja Likurga u Babilonu.

Ezop

Mnogi misle da je basna došla u Europu s Bliskog istoka gdje su se basne u Sumeru pričale već oko 3000. pr. Kr. No, pravi začetnik europske basne upravo je Ezop. Samo dvije njegove basne sliče indijskoj Pančatantra, koja je bila osnova i za perzijske i arapske basne. Europske basne obogaćuju se indijsko-arapskim motivima tek od 13. stoljeća. Ezop je postao uzor brojnim basnopiscima, posebice J. de La Fontaineu, I. A. Krilovu, a i hrvatskome piscu M. A. Relkoviću.

Djela

uredi

Poznate basne:

  • Lisica i grožđe
  • Kornjača i zec
  • Dječak i vuk
  • Cvrčak i mrav
  • Vuk i janje
  • Lisica i roda
  • Hrast i trska
  • Lisica i gavran
  • Seljak i roda
  • Magarac, gavran i vuk
 
Logotip Wikizvora
WikIzvor ima izvorni tekst na temu: Ezopove basne
 
Logotip Wikicitata
Wikicitati imaju zbirke citata o temi Ezop
Nedovršeni članak Ezop koji govori o književniku treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.