Filozofski fakultet u Zagrebu

fakultet
Zgrada Filozofskog fakulteta u Zagrebu

Filozofski fakultet u Zagrebu sastavnica je Sveučilišta u Zagrebu koje je najstarije u Hrvatskoj, a ubraja se i među starija u Europi. Filozofski fakultet je najstarija i najveća hrvatska znanstvena i visokoškolska ustanova u humanističkim i društvenim znanostima te značajna kulturna ustanova s velikim utjecajem u hrvatskoj kulturi i društvu.

PovijestUredi

Povijest Filozofskoga fakulteta datira od 23. rujna 1669. godine kada se diplomom rimskoga cara i ugarsko-hrvatskoga kralja Leopolda I. priznaju status i povlastice sveučilišne ustanove tadašnjoj isusovačkoj Akademiji u slobodnom kraljevskom gradu Zagrebu.

Od 1692. godine Filozofski studij u Zagrebu počinje i formalno-pravno djelovati kao Neoacademia Zagrabiensis, javnopravna visokoškolska ustanova. Akademija ostaje u rukama isusovaca više od jednog stoljeća, do godine 1773., kada papa Klement XIV. raspušta isusovački red. Godine 1776. carica i kraljica Marija Terezija dekretom osniva Kraljevsku akademiju znanosti (Regia scientiarum academia) s tri studija ili fakulteta: Filozofskim, Bogoslovnim i Pravnim.

Car Franjo Josip za vrijeme svoga boravka u Zagrebu 1869. godine, potpisao je zakonski članak koji 5. siječnja 1874. godine dobiva vladarevu sankciju. Na temelju toga je 19. listopada 1874. godine svečano otvoreno moderno Sveučilište u Zagrebu. U njegovu su sastavu tada djelovala četiri fakulteta: Pravni, Bogoslovni, Filozofski i Medicinski.

Godine 1948. provedena je velika reorganizacija fakulteta – osnovano je 12 studijskih grupa, a svaka se mogla studirati kao jednopredmetan studij. 1952. godine uvedeno je dvopredmetno studiranje, i od tada pa sve do danas Filozofski fakultet s  osobitom pažnjom njeguje tu dvopredmetnost.

Filozofski fakultet danasUredi

Od 1961. godine Filozofski je fakultet smješten u zgradi površine 15.616 m² na adresi Ivana Lučića 3.[1] Akademske godine 2002./2003., umjesto klasifikacijskih ispita za svaki studij pojedinačno, na inicijativu je tadašnjega dekana dr. sc. Nevena Budaka uveden jedinstveni klasifikacijski ispit koji se sastojao od četiri testa: testa apstraktnog mišljenja, testa opće kulture, testa jezične kulture i testa opće obaviještenosti (koji je tada proveden prvi i posljednji put). Akademske godine 2005./2006. do tada slobodni studiji portugalskog, rumunjskog i švedskog jezika i književnosti počinju se studirati kao punopravni preddiplomski studiji[2], dok se četverogodišnji dodiplomski studiji prestaju izvoditi u skladu s uvođenjem bolonjskoga procesa. Iduće akademske godine pokreće se i interdiciplinarni doktorski studij [3] medievistike, koji pokriva područja arheologije, diplomatike, egdotike i kronologije, komparativne književnosti, kroatistike - staroslavenskog jezika i hrvatskog glagoljaštva, latinskog jezika (klasične filologije), paleografije (latinske i glagoljske), povijesti, povijesti umjetnosti i romanistike. Voditelj studija je prof. dr sc. Neven Budak.

Fakultet danas organizira 42 sveučilišna preddiplomska (32 dvopredmetna i deset jednopredmetnih) te 33 diplomska studija (4 jednopredmetna i 29 dvopredmetnih). Osim njih, izvode se i slobodni studiji japanologije i sinologije nakon kojih se stječe odgovarajući certifikat.[4]

Misija i vizijaUredi

Misija je Filozofskoga fakulteta biti nacionalni lider i globalni partner u stvaranju i prenošenju znanja koja oblikuju humanije društvo. Velikim izborom studijskih programa i stoljetnom tradicijom u podučavanju studentima omogućujemo jedinstveno i dinamično dvopredmetno studiranje, koje potiče aktivno upravljanje akademskom karijerom i oblikovanje studija prema individualnim potrebama. [1]

Filozofski fakultet osnažit će svoju poziciju u području društvenih i humanističkih znanosti na prostoru srednje i jugoistočne Europe. Svojim studijskim programima privlačit će najkvalitetnije i najmotiviranije studente iz Republike Hrvatske i inozemstva te će biti poticajno i poželjno mjesto za studiranje i znanstveni rad. [2]

UpravaUredi

Dekanica
  • prof. dr. sc. Vesna Vlahović-Štetić

Odsjeci i katedreUredi

Filozofski fakultet organizira jednopredmetne i dvopredmetne studije nastavničkog i nenastavničkog smjera koji se izvode u okviru 23 odsjeka i 108 katedri. Izuzev studija psihologije, koji je isključivo jednopredmetni, ostali se studiji mogu neograničeno međusobno kombinirati.

 
Knjižnica Filozofskog fakulteta
  • Odsjek za anglistiku
    • Katedra za skandinavistiku
  • Odsjek za arheologiju
  • Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju
  • Odsjek za filozofiju
  • Odsjek za fonetiku
  • Odsjek za germanistiku
    • Katedra za germanistiku
    • Katedra za nederlandistiku
  • Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti
  • Odsjek za istočnoslavenske jezike i književnosti
  • Odsjek za južnoslavenske jezike i književnosti
  • Odsjek za klasičnu filologiju
  • Odsjek za komparativnu književnost
  • Odsjek za kroatistiku
  • Odsjek za lingvistiku
  • Odsjek za indologiju i dalekoistočne studije
    • Katedra za indologiju
    • Katedra za japanologiju
    • Katedra za sinologiju
  • Odsjek za pedagogiju
  • Odsjek za povijest
  • Odsjek za povijest umjetnosti
  • Odsjek za psihologiju
  • Odsjek za romanistiku
  • Odsjek za sociologiju
  • Odsjek za talijanistiku
  • Odsjek za hungarologiju, turkologiju i judaistiku
    • Katedra za hungarologiju
    • Katedra za turkologiju
    • Katedra za judaistiku
  • Odsjek za zapadnoslavenske jezike i književnosti
  • Katedra za tjelesnu i zdravstvenu kulturu

Studentske udrugeUredi

Na Filozofskom fakultetu djeluje niz studentskih udruga i klubova. Većina je okupljena u Savez studentskih udruga Filozofskoga fakulteta (SSUFF).

AlumniUredi

Udruga bivših studenata Filozofskog fakulteta Alumni osnovana je 2013. s ciljem promicanja struke te povezivanja bivših studenata i samoga Fakulteta s drugim domaćim i stranim ustanovama.[5]

Organizacijski razvojUredi

Zakon Hrvatskog sabora o osnivanju Sveučilišta od 5. siječnja 1874. odredio je da se osnuje Mudroslovni fakultet s filozofičko-historičkim i matematičko-prirodoslovnim odjelima.[6] Filozofičko-historički odjel trebao je započeti radom već u šk. god. 1874/5, dok je matematičko-prirodoslovni trebalo otvoriti najkasnije nakon tri godine, u kojem bi roku trebalo postupice pdpuno ustrojiti fakultet. Zemaljska vlada je odmah imenovala tri profesora: Matiju Mesića, Franju Markovića i Vatroslava Jagića; oni su trebali podnijeti prijedloge za popunjavanje ostalih katedara. Budući da Jagić nije mogao nastupiti dužnost, naknadno je za trećeg profesora imenovan češki slavist Lavoslav Geitler. Na prijedlog prvih profesora popunjene su pred početak šk. god. 1874./5. još tri katedre predviđene zakonom.

IzvoriUredi

  1. Vodič za studente 1. godine Filozofskog fakulteta u Zagrebu 2004./2005. Zagreb : FF press, 2004.
  2. Vodič za studente 1. godine Filozofskog fakulteta u Zagrebu 2005./2006. Zagreb : FF press, 2004.
  3. FFZG Medievistika
  4. Vodič za buduće studente : akademska godina 2009./2010. / Sveučilište u Zagrebu. Zagreb : Sveučilište u Zagrebu, 2009. ISSN 1332 3407.
  5. http://www.ffzg.org/
  6. Filozofski fakultet u Zagrebu (pristupljeno 7. studenoga 2016.)

Vanjske povezniceUredi

Koordinate: 45°47′48″N 15°58′16″E / 45.7967258684181°N 15.9710419178009°E / 45.7967258684181; 15.9710419178009