Franjo Krežma
Franjo Krežma, u njemačkom govornom području Franz Krezma, (Osijek, 2. rujna 1862. – Frankfurt na Majni, 15. lipnja 1881.), hrvatski violinist i skladatelj.
Franjo Krežma | |
---|---|
Spomenik Franji Krežmi u Osijeku | |
Rođenje | 2. rujna 1862. |
Smrt | 15. lipnja 1881. Frankfurt na Majni |
Zanimanje | violinist, skladatelj |
Instrument | violina |
Značajni instrumenti | |
violina | |
Životopis
urediRođen je 2. rujna 1862. godine u gradu na Dravi. Svijet će ga upamtiti kao nevjerojatno nadarenog mladića, vrsnog violinista i skladatelja, koji će svojim umjetničkim doprinosom i legendarnošću stati uz bok samom Paganiniju. Još kao dječak pokazao je velik interes za glazbu i u školskim je danima postao pravi violinski virtuoz.[1]
Zarana je zavolio violinu, instrument koji mu je donio svjetsku slavu. Glazbu je učio najprije u Zagrebu kod Đure Eisenhuta, a poslije u Beču kod profesora Heizlera. U Bečki konzervatorij stupio je još kao devetogodišnjak, kao najmlađi student ovog konzervatorija ikad! Studentske dane završio je na početku puberteta, s 13 godina. Nakon toga je započeo spektakularnu karijeru diljem Europe. Već kao šesnaestogodišnjaka obožavala ga je koncertna publika u Rimu, Pragu, Veneciji, Genovi i Parizu. U dobi od 17 godina postao je koncertni majstor u "Bilse orkestru", koji je imao u Berlinu službeni naslov "Bilse'sche Kapelle" iz kojeg je kasnije 1885. godine nastala današnja Berlinska filharmonija. Cijenili su ga brojni slavni umjetnici, poput Giuseppea Verdija i Franza Liszta (s potonjim je u jednoj prilici i svirao). Skladao je jednu simfoniju, nekoliko marševa i plesova za orkestar, te tri uvertire. Svi su se slagali kako će za života Krežma nadmašiti svog uzora, Paganinija.[1]
Zatim su zaredale turneje po Europi, za kojih ga je pratila njegova sestra Anka Krežma-Barbot, vrsna pijanistica. U Italiji je imao čast svirati na slavnoj Paganinijevoj violini. Rekli su za njega: "Francesco Krežma, čudo iz Hrvatske!". Umro je na turneji u Njemačkoj u dobi od 19 godina, nakon što je obolio od upale uha. Tako se smrt ispriječila u ostvarenju još veće karijere i stvaranju još veće legende. Franjo Krežma preminuo je kao 19-godišnjak, u Njemačkoj, 5. lipnja 1881. godine. Njegovo ime danas u Osijeku nosi jedna osnovna škola, Društvo prijatelja glazbe, komorni orkestar, ali i memorijal, odnosno susret mladih gudača,[1] a od rujna 2024. i Koncertna dvorana Franjo Krežma.
Djela
uredi"Guslač od marcipana"
urediOslanjajući se na arhivsku građu i novinske članke iz "Agramer Zeitunga", "Zagrebulja" Augusta Šenoe i isječaka iz europskih listova koji su svojedobno objavljivali kritike Krežminih koncerata, Stjepan Tomaš je napisao roman "Guslač od marcipana" i posvetio ga "hrvatskom paganiniju" Franji Kežmi, a izdao ga 2004.[3] Po romanu je izvedena kazališna predstava u izvedbi HNK Osijek.
Izvori
uredi- ↑ a b c Essekeri.hr[neaktivna poveznica] Krežme Franjo Tekst preuzet 13. ožujka 2019. uz dopusnicu
- ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 27. veljače 2015. Pristupljeno 3. srpnja 2015. journal zahtijeva
|journal=
(pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link) - ↑ Stjean Tomaš, Guslač od marcipana