Gent
Gent je treći grad po veličini u Belgiji. Nalazi se u regiji Flandriji u sjevernom dijelu Belgije koja je naseljena Flamancima koji govore dijalekt nizozemskog jezika. Gent je gradski industrijski centar koji je s gradovima Bruxellesom i Antwerpenom povezan u tzv. "Zlatni trokut".
Gent | |
---|---|
Država | Belgija |
Regija | Flandrija |
Zajednica | Flamanska zajednica |
Pokrajina | Istočna Flandrija |
Vlast | |
• Gradonačelnik | Mathias De Clercq (Open VLD) |
Površina | |
• Ukupna | 156,18 km2 |
Koordinate | 51°3′N 3°44′E / 51.050°N 3.733°E |
Stanovništvo (2019.) | |
• Entitet | 262.219 (1493/km2) |
Vremenska zona | CET (UTC+1) |
• Ljeto (DST) | CEST (UTC+2) |
Poštanski broj | 9000-9052 |
Pozivni broj | +09 |
Stranica | gent.be |
Povijest
urediNa prostoru Genta postoje arheološki nalazi iz kamenog i željeznog doba. Arheološki nalazi pokazuju da je Gent bio naseljen i u rimskom razdoblju iako o tome nema pisanih svjedočanstava.
Oko 650. godine je sveti Amand osnovao dva samostana koji su postali jezgra budućeg grada Genta. U sljedećem razdoblju je na tom prostoru nastalo gradsko naselje koje su u 9. st. poharali Vikinzi. Nakon toga je grad brzo rastao, te je do 13. st. postao drugi grad po veličini u Europi, nakon Pariza. Tada je imao oko 65.000 stanovnika. Grad je bio jedan od prvih europskih industrijskih središta jer se razvija tekstilna industrija zbog koje je Flandrija u to doba bila jedna od najrazvijenijih regija Europe. Grad je razvio trgovačke veze s Engleskom i Škotskom.
U 14. st. je Flandrija postala dio Burgundijskog Vojvodstva. Gent se sredinom 15. st. pobunio zbog visokih poreza. S vremenom slabi značenje Genta, a centar političkih aktivnosti se seli u Antwerpen i Bruxelles. U 16. st. je Flandrija došla pod španjolsku vlast i 1539. je u Gentu izbila pobuna protiv Španjolaca. U pobuni je dio grada unišen, a poslije je sagrađena španjolska vojna tvrđava. U 17. st. se vode vjerski ratovi u kojima je Gent stao na stranu protestanata (kalvina), a španjolska vlast želi vratiti katolicizam. 1745. su toko Rata za austrijsko nasljeđe grad zauzeli Francuzi koji su ga predali austrijskoj vlasti. Nakon Napoleonovih ratova je postao dio Ujedinjene Kraljevine Nizozemske, a nakon Belgijske revolucije 1830. je postao dio nezavisne Belgije. 1913. je u gradu održana Svjetska izložba.
Zemljopis
urediGent se nalazi na sjeveru Belgije, na ušću rijeke Lys u rijeku Schelde. Grad je kanalom povezan sa Sjevernim morem, te je značajna luka. Reljef je nizinski, a klima umjerena oceanska.
Gent je suvremenim prometnicama povezan s Antwerpenom i Bruxellesom. Ta tri grada čine jezgru naseljenosti i gospodarstva Belgije, te se taj prostor često naziva "Zlatni trokut".
Znamenitosti
urediU Gentu ima mnogo sačuvanih građevina tradicionalne srednjovjekovne arhitekture. Značajan je dvorac Gravensteen, katedrala Saint Bavo i brojne crkve (posebno sv. Nikole, sv. Mihaela i sv. Jakova). Posebno su značajne Béguinage, skupina crkava, samostana i ostalih građevina koje je gradio crkveni red Beguines u 13. st. Béguinage se nalaze na listi Svjetske baštine UNESCO-a. Značajni muzeji su Muzej lijepih umjetnosti s djelima Boscha i Rubensa i Gradski muzej suvremene umjetnosti. Grad je poznat po brojnim restoranima i festivalima.
Gospodarstvo
urediGent je značajan industrijski centar s velikom industrijskom tradicijom. Danas su značajne lučke djelatnosti. U gradu postoji poznato sveučilište.