Geopark Papuk je prvi hrvatski geopark koji je postao dio europske i svjetske UNESCO-ove mreže geoparkova čiji su glavni ciljevi zaštita, edukacija i održivi razvoj. Geopark je područje s izražajnom geološkom baštinom te strategijom za održivi gospodarski razvoj i promociju te baštine na dobrobit lokalne zajednice.

Papuk
Slap Skakavac na Papuku.
Šuma na Papuku.

U rujnu 2007. godine na sedmoj sjednici Europske Mreže Geoparkova kojoj je domaćin bio škotski park North West Highlands Papuk je postao prvi hrvatski geopark i 30. član europske mreže te član UNESCO-ove svjetske mreže geoparkova.

Europska mreža Geoparkova je utemeljena 2000. godine, a inicijalno je napravljena od teritorija 4 geoparka i to u: Francuskoj, Njemačkoj, Grčkoj i Španjolskoj. Mreža je rasla neprestano i trenutno ima 33 geoparka u 13 zemalja diljem Europe.

Dojmove očaranosti geološkim značajkama slavonskih planina najljepše je opisao naš znameniti putopisac i esejist Matko Peić („Skitnje“), koji kaže:

»Neki ne bi mogli povjerovati ako bi im se reklo da se jedan vrh Papuka zove Visoki vrh i da doseže gotovo devetsto metara! Bilo bi im neshvatljivo da se ovdje, iz ravnice uspravljaju gore kao timori, kao vrhovi izumrlog miocenskog mora i da se ovdje čovjek verući se potiplje o okamenjene školjke, zvijezde, puževe i alge. U um im ne ide da za mjesečine ovdje blista izljev vulkanskog kamenja i sjaje se arhajski gnajsi, tinjčevi škriljavci, silurske naslage, blista kremenit silit. I ne dolaze k sebi kad im kažeš i prstom pokažeš da je na geološkoj karti Hrvatske ovaj požeški kraj najcrveniji, što znači da nije zemljani mekušac, nego eruptivni kamen granit, bazalt«
(Matko Peić, Skitnje, Zagreb, 1967.)

Poveznice

uredi

Vanjske poveznice

uredi