Grmače
Grmače su naselje u općini Kakanj, Federacija BiH, BiH.
| Grmače | |
|---|---|
| Entitet | Federacija BiH |
| Županija | Zeničko-dobojska županija |
| Općina/Grad | Kakanj |
Povijest uredi
U vrijeme bošnjačko-muslimanske agresije na Hrvate Srednje Bosne poslije sloma slabo naoružanih i izoliranih mjesnih hrvatskih snaga polovicom 1993. bošnjačko-muslimanski ekstremisti opljačkali su i uništili područnu katoličku crkvu u Grmačama, a protjerali su Hrvate katolike.[1] 13. lipnja 1993. bio je veliki muslimanski napad na Hrvate Srednje Bosne, od Zenice do Visokog. Napad na Hrvate bio je sa svih strana. Na taj dan su paravojne i redovite postrojbe Armije BiH ubile su u Drenoviku 16 Hrvata, u Slapnici 9, u Kraljevoj Sutjesci 4, u Bištranima 4, u Kovačima-Bradarićima 10, u Grmačama 3.[2]
Francuski bataljun UNPROFORA bio je u blizini za vrijeme masakra počinjenog u Drenoviku nad hrvatskim civilima sela Kovači i Bradarići 13. lipnja 1993. godine. Pripadnici UNPROFORA bili su u Grmačama 200-300 metara od mjesta ratnog zločina, s dva oklopna transportera i vojnicima koji su šetali oko njih. Transporteri su bili stacionirani pored katoličkog groblja a više vojnika je bilo izvan transportera te su po svemu morali vidjeti rečene pokolje. :[3]
Znamenitosti uredi
Na dvalokaliteta: Bijeli Greb (Grmače su upravno pod Ričicom), Hrašće nalaze se nekropole stećaka. Nekropola Bijeli Greb imala je ukupno 70 stećaka u dvije skupine, po svoj prilici u obliku sanduka, bez ukrasa, vrlo slabo obrađenih, obraslih i utonulih. Skoro svi su postavljeni u pravcu zapad-istok osim par u pravcu sjever-jug. Mnogo ih je utonulo utonuo u zemlju zbog klizišta i erozijom tla. Nekropola stećaka na lokalitetu Hrašće je oko dva kilometra južno od nekropole Bijeli Greb. Ovdje je bilo 50 stećaka, a zbog klizišta i tonjenja vidljivo je 24 stećka koja su vidljiva na površini većim dijelom, te 15 stećaka koji su većim dijelom utonuli u zemlju. Većina je oblika sanduka a tri su tri sljemenjaka od kojih je jedan ukrašen motivom dvostruke spirale. Uglavnom su usmjereni u pravcu sjeverozapad – jugoistok. Većina je stećaka u gustoj šumi, a dva su na čistini odnosno livadi pored.[4]
Danas je u Grmačama groblje s kapelicom sv. Ilije. Grmače pripadaju sutješkoj župi sv. Ivana Krstitelja.[1]
Stanovništvo uredi
Prema Šematizmu Rimokatoličke crkve za 1961. godinu, a s obzirom na podatke iz 1959., u župi sv.Ivana Krstitelja u Kraljevoj Sutjesci, koju pastoriziraju franjevci Bosne Srebrene, Grmače su bile u sutješkom dekanatu u župi sv. Ivana Krstitelja u Kraljevoj Sutjesci. U Grmačama je živjelo 82 katolika.[5]
Izvori uredi
- ↑ a b Vrhbosanska nadbiskupija Arhivirana inačica izvorne stranice od 13. siječnja 2019. (Wayback Machine) Šematizam Vrhbosanske nadbiskupije za 2015. godinu, str. 228. (pristupljeno 13. siječnja 2019.)
- ↑ Slobodna Dalmacija ZLOČINI ARMIJE BiH NAD HRVATIMA (10) Kakanj: novo pomicanje granica vjere. Piše: Ivica MLIVONČIĆ, 17. svibnja 2000. (preuzeto 14. prosinca 2018.)
- ↑ Miljenko.info Svjedočenja o zločinima Armije BiH prema Hrvatima (pristupljeno 13. siječnja 2019.). str. 72.
- ↑ (boš.) Kakanj Live Arhivirana inačica izvorne stranice od 13. siječnja 2019. (Wayback Machine) Popis stećaka na lokalitetima u Ričici , 22. listopada 2017. (pristupljeno 13. siječnja 2019.)
- ↑ Vrhbosanska nadbiskupija Arhivirana inačica izvorne stranice od 13. siječnja 2019. (Wayback Machine) Šematizam Vrhbosanske nadbiskupije za 2015. godinu, str. 229. (pristupljeno 13. siječnja 2019.)