Gruzijska pisma
Gruzijska pisma su tri pisma koja se koriste za pisanje gruzijskoga jezika: asomtavruli, nushuri i mhedruli. Njihova slova su ekvivalentna, dijele iste nazive i abecedni red, a sva tri su jednodomna (nema razlike između velikih i malih slova). Iako se koriste sva tri oblika, mhedruli se uzima kao standard za gruzijski jezik i njemu povezane kartvelske jezike.
| Gruzijska pisma | |
|---|---|
 UNESCO – Nematerijalna svjetska baština
| |
| |
 Gruzija
| |
| Regija: | Azija |
| Godina upisa: | 2016. |
| Ugroženost: | ne |
| Poveznica: | UNESCO:01205 |
Izvorno je bilo 38 slova.[1] Gruzijski jezik trenutno ima 33 slova abecede, a pet slova se više ne koriste. Abeceda mingrelskoga jezika ima 36 slova: 33 gruzijska, jedno slovo koje se više ne koristi u gruzijskome i dva dodatna slova specifična za mingrelski jezik. Ista slova, uz jedno slovo posuđeno iz grčkoga, koriste se u abecedi od 35 slova čanskoga jezika. Četvrti kartvelski jezik, svanski jezik, obično se ne zapisuje, ali za njega se koriste slova abecede mingrelskoga jezika s dodatnim zastarjelim gruzijskim slovom, a ponekad i dopunski dijakritički znakovi za brojne samoglasnike jezika.[2]
Gruzijska pisma imaju nacionalni status kulturnog naslijeđa u Gruziji od 2015. godine.[3] Od 2016. godine sva tri pisma su na UNESCO-ovom reprezentativnom popisu nematerijalne kulturne baštine.[4][5]
Pisma
urediAsomtavruli
uredi| Asomtavruli slova | |||||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Ⴀ | Ⴁ | Ⴂ | Ⴃ | Ⴄ | Ⴅ | Ⴆ | Ⴡ | Ⴇ | Ⴈ | Ⴉ | Ⴊ | Ⴋ | Ⴌ |
| Ⴢ | Ⴍ | Ⴎ | Ⴏ | Ⴐ | Ⴑ | Ⴒ | Ⴣ | ႭჃ, Ⴓ | Ⴔ | Ⴕ | Ⴖ | Ⴗ | Ⴘ |
| Ⴙ | Ⴚ | Ⴛ | Ⴜ | Ⴝ | Ⴞ | Ⴤ | Ⴟ | Ⴠ | Ⴥ | ||||
Nushuri
uredi| Nushuri slova | |||||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| ⴀ | ⴁ | ⴂ | ⴃ | ⴄ | ⴅ | ⴆ | ⴡ | ⴇ | ⴈ | ⴉ | ⴊ | ⴋ | ⴌ |
| ⴢ | ⴍ | ⴎ | ⴏ | ⴐ | ⴑ | ⴒ | ⴣ | ⴍⴣ, ⴓ | ⴔ | ⴕ | ⴖ | ⴗ | ⴘ |
| ⴙ | ⴚ | ⴛ | ⴜ | ⴝ | ⴞ | ⴤ | ⴟ | ⴠ | ⴥ | ||||
Mhedruli
uredi| Mhedruli slova | ||||||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| ა | ბ | გ | დ | ე | ვ | ზ | ჱ | თ | ი | კ | ლ | მ | ნ | |
| ჲ | ო | პ | ჟ | რ | ს | ტ | ჳ | უ | ფ | ქ | ღ | ყ | შ | |
| ჩ | ც | ძ | წ | ჭ | ხ | ჴ | ჯ | ჰ | ჵ | ჶ | ჷ | ჺ | ჸ | ჹ |
Čitanje
uredi| slovo | ime | brojčano značenje |
IPA | ISO 9984 | romanizacija | ćirilični prijeslov |
mxedruli (მხედრული) | nushuri (ⴌⴓⴑⴞⴓⴐⴈ) | asomtavruli (ႠႱႭႫႧႠႥႰႳႪႨ) |
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| ა | ანი | 1 | ɑ | A a | A a | А а | 
|
|
|
| ბ | ბანი | 2 | b | B b | B b | Б б | 
|
|
|
| გ | განი | 3 | g | G g | G g | Г г | 
|
|
|
| დ | დონი | 4 | d | D d | D d | Д д | 
|
|
|
| ე | ენი | 5 | ɛ | E e | E e | Э э, Е е | 
|
|
|
| ვ | ვინი | 6 | v | V v | V v | В в | 
|
|
|
| ზ | ზენი | 7 | z | Z z | Z z | З з | 
|
|
|
| ჱ | ჰე | 8 | ɛj[6] | — | — | — | 
|
|
|
| თ | თანი[7] | 9 | tʰ | T' t' | T t | Ҭ ҭ | 
|
|
|
| ი | ინი | 10 | ɪ | I i | I i | И и | 
|
|
|
| კ | კანი | 20 | k' | K k | K' k' | К к | 
|
|
|
| ლ | ლასი | 30 | l | L l | L l | Л л | 
|
|
|
| მ | მანი | 40 | m | M m | M m | М м | 
|
|
|
| ნ | ნარი | 50 | n | N n | N n | Н н | 
|
|
|
| ჲ | ჲე | 60 | j[8] | — | — | Й й | 
|
|
|
| ო | ონი | 70 | ɔ | O o | O o | О о | 
|
|
|
| პ | პარი | 80 | p' | P p | P' p' | П п | 
|
|
|
| ჟ | ჟანი | 90 | ʒ | Ž ž | Zh zh | Ж ж | 
|
|
|
| რ | რაე | 100 | r | R r | R r | Р р | 
|
|
|
| ს | სანი | 200 | s | S s | S s | С с | 
|
|
|
| ტ | ტარი | 300 | t' | T t | T' t' | Т т | 
|
|
|
| ჳ | ვიე | 400 | wi[9] | — | — | — | 
|
|
|
| უ | უნი | — | u | U u | U u | У у | 
|
|
|
| ფ | ფარი | 500 | pʰ | P' p'[10] | P p | Ҧ ҧ | 
|
|
|
| ქ | ქანი | 600 | kʰ | K' k'[11] | K k | Қ қ | 
|
|
|
| ღ | ღანი | 700 | ʁ | Ḡ ḡ[12] | Gh gh | Ҕ ҕ (Г' г') | 
|
|
|
| ყ | ყარი | 800 | q' | Q q[13] | Q' q' | Ҟ ҟ | 
|
|
|
| შ | შინი | 900 | ʃ | Š š | Sh sh | Ш ш | 
|
|
|
| ჩ | ჩინი | 1000 | tʃ | Č' č' | Ch ch | Ч ч | 
|
|
|
| ც | ცანი | 2000 | ts | C' c' | Ts ts | Ц ц | 
|
|
|
| ძ | ძილი | 3000 | dz | J j | Dz dz | Ӡ ӡ | 
|
|
|
| წ | წილი | 4000 | tsʼ | C c | Ts' ts' | Ҵ ҵ | 
|
|
|
| ჭ | ჭარი | 5000 | tʃʼ | Č č | Ch' ch' | Ҷ ҷ | 
|
|
|
| ხ | ხანი | 6000 | χ | X x | Kh kh | Х х | 
|
|
|
| ჴ | ჴარ | 7000 | q[14] | — | — | — | 
|
|
|
| ჯ | ჯანი | 8000 | dʒ | J̌ ǰ | J j | Џ џ | 
|
|
|
| ჰ | ჰაე | 9000 | h | H h[15] | H h | Ҳ ҳ | 
|
|
|
| ჵ | ჰოე | 10000 | hɔɛ[16] | — | — | — | 
|
|
|
| ჶ | ჶ | -[17] | ? | — | — | — | 
|
||
| ჷ | ჷ | -[18] | ? | — | — | — | 
|
||
| ჸ | ჸ | -[19] | ? | — | — | — | 
|
||
| ჹ | ჹ | -[20] | ? | — | — | — | |||
| ჺ | ჺ | -[20] | ? | — | — | — |
Vidi
urediIzvori
uredi- ↑ Machavariani, E. Georgian manuscripts Tbilisi, 2011.
- ↑ Standard Languages and Multilingualism in European History, Matthias Hüning, Ulrike Vogl, Olivier Moliner, John Benjamins Publishing, 2012, p.299
- ↑ Georgian alphabet granted cultural heritage status. Agenda.ge. Pristupljeno 4. studenoga 2023.
- ↑ UNESCO - Decision of the Intergovernmental Committee: 11.COM 10.b.13. ich.unesco.org (engleski). Pristupljeno 4. studenoga 2023.
- ↑ UNESCO - Living culture of three writing systems of the Georgian alphabet. ich.unesco.org (engleski). Pristupljeno 4. studenoga 2023.
- ↑ Starinsko slovo. Danas se više ne primjenjuje. Mhedruli je rabio samo ჱ.
- ↑ T s pridihom, kao u "thir".
- ↑ Starinsko slovo. Danas se više ne primjenjuje. Mhedruli je rabio samo ჲ.
- ↑ Starinsko slovo. Ne primjenjuje se više. Mhedruli je rabio samo ჳ .
- ↑ P s pridihom, kao u "phati".
- ↑ K s pridihom, kao u "kha".
- ↑ Zvonko g.
- ↑ Suglasnik k, za odsutnosti udiha.
- ↑ Starinsko slovo. Q̕ar , danas se više ne primjenjuje. Mhedruli je rabio samo ჴ .
- ↑ Gluho g.
- ↑ Starinsko slovo. Izgovara se kao [oː] , danas se više ne primjenjuje. Mhedruli je rabio samo ჵ .
- ↑ Dodatno slovo. Ne primjenjuje se više, izgovaralo se kao "f".
- ↑ Dodatno slovo. Izgovara se kao ə . Postojao u hucuriju, danas ga koriste još mingrelski i švanski jezik.
- ↑ Dodatno slovo. Danas se više ne primjenjuje, zadržao se u mingerlskom i svanskom jeziku. Predstavljao je grlena stanka [ʔ] .
- ↑ a b Dodatno slovo. Danas se više ne primjenjuje.