HAŠK

bivši hrvatski nogometni klub

HAŠK, kratica od Hrvatski akademski športski klub, je bio nogometni klub osnovan 6. studenoga 1903. u Zagrebu kao Akademički šport klub (AŠK), a ime HAŠK dobio je na prvoj godišnjoj skupštini 1904. godine. Ukinut je 1945. godine dekretom komunističkih vlasti.

HAŠK
Puno ime Hrvatski akademski športski klub
Osnovan 1903.
Igralište Maksimir
Kapacitet 50.000
Liga Prvenstvo Jugoslavije u nogometu
Popis igrača Popis nogometaša HAŠK-a
»HAŠK«, »ostala značenja« i »HAŠK (razdvojba)« preusmjeravaju ovamo. Za druga značenja pogledajte HAŠK (razdvojba).

Povijest

uredi
 
Skupina mladića, budućih članova HAŠK-a, predvođena Ivom Lipovšćakom na donjem maksimirskom jezeru

Utemeljitelji HAŠK-a bili su zagrebački sveučilištarci: Krešimir Miskić, Hinko Würth, August Adam, Dragutin Albrecht, Petar Čerlek, Vjekoslav Jurković, Marko Kostrenčić, Oskar Mohr i Lav Wodwarka. Za prvoga predsjednika bio je izabran Hinko Würth. Osnutkom HAŠK-a bio je postavljen temelj razvoju suvremenoga, sustavno organiziranog športa u Hrvatskoj.

HAŠK je počeo skromno: godine 1903./04. nogometaši su trenirali na tadašnjem sajmištu, istočno od Draškovićeve ulice, 1904. HAŠK je zakupio zemljište u Zapadnom perivoju (danas Marulićev trg), gdje je 1906. odigrana prva javna nogometna utakmica u Hrvatskoj. Od 1905. treniralo se na tzv. Elipsi, prostoru današnjega srednjoškolskog igrališta. Napokon, 1912. HAŠK je u Maksimiru izgradio svoje nogometno igralište, atletsku stazu i teniske terene (na prostoru današnjega nogometnog stadiona). Za vrijeme I. svjetskoga rata djelatnost je u HAŠK-u zamrla, a nastavljena je 1918./19. s novim poletom i novim športskim sekcijama.

Između dva svjetska rata, HAŠK je bio jedan od vodećih športskih klubova u Jugoslaviji. U njemu su se sustavno razvijali nogomet, atletika, hazena, tenis, stolni tenis, mačevanje, klizanje, skijanje, sanjkanje, hokej na ledu, hokej na travi, biciklizam, motociklizam, gimnastika, plivanje, boks, kuglanje i lov, s podjednakom brigom za muške i ženske športske sekcije. Državno prvenstvo osvojili su tenisači u ekipnoj konkurenciji (1929./30., 1933., 1935.) i tenisačice (1929./30.), atletičari i atletičarke (1932., u krosu 1922.), nogometaši (1937./38.) i hazenašice (1938).

Nogometni dio društva je bio sudionik natjecanja u jugoslavenskoj I. ligi, od 1923. do 1940. Prvakom Jugoslavije postao je 1938. Nastupao na igralištu u Maksimiru (1912. – 1945.). Najpoznatiji igrači: Dragutin Friedrich, Stjepan Vrbančić, Eugen Dasović, Ivica Gajer, Ico Hitrec, Ivica Medarić, Branko Kunst, Svetozar Peričić, Ratko Kacian, Ivica Golac, braća Zlatko i Željko Čajkovski. Godine 1945. ukinut je dekretom. HAŠK-ova je djelatnost prestala, a igrališta i prostorije naslijedilo je novoosnovano Studentsko fiskulturno društvo Akademičar, koje se 1946. spojilo s Omladinskim fiskulturnim društvom Mladost, osnovanim 12. lipnja 1945. Tradiciju je preuzelo spomenuto društvo pod novim nazivom Akademsko sportsko društvo Mladost. Danas se naziva Hrvatsko akademsko športsko društvo Mladost u kojem nogometna sekcija ne postoji. Danas postoji nogometni klub NK HAŠK Zagreb koji nema nikakve imovinsko-pravne veze s prethodnim HAŠK-om, ali je preuzeto njegovo ime i grb zbog njegove nogometne tradicije.

Vidi još

uredi

HAŠK u prvenstvenim nogometnim natjecanjima

Literatura

uredi