Ovo je glavno značenje pojma Hazari. Za druga značenja pogledajte Hazari (razdvojba).

Hazari su bila turkijska nomadska plemena naseljena uz obale Volge.

Kazarska država.

Povijest

uredi

Hazari (Kazari) bili su stari turkijski stepski narod koji se u 2. stoljeću iza Krista raširio Transkavkazom i kasnije zauzeo područje donje Volge. Kao jaka sila pojavljuju se u 7. stoljeću da bi se već od 8. do 10. stoljeća njihovo carstvo prostiralo sve od obala Crnog mora i Kaspijskog jezera do Urala i dalje na zapad do Kijeva. Nisu za sobom ostavili pisanih zapisa, a i arheološki su pronalasci o njima oskudni. Glavni grad Itil, njihovo središte, postaje veliko komercijalno i multietničko središte, ali njegovi ostaci nikad nisu pronađeni. Osvojili su zemlje Povolških Bugara i Ural te nabili danak istočnim Slavenima, a na jugu ratuju s Arapima, Perzijancima i Armencima.

Hazari se nisu uplitali u religiju pokorenih plemena i naroda, religiozna sloboda bila je potpuna. Legende kažu da su u 8. stoljeću neki prešli na judaizam (plemstvo), a navodi se da je među njima u 9. stoljeću bilo i kršćana no za sve to nema čvrstih dokaza. Svakako su u 10. stoljeću ušli u savez s Bizantskim Carstvom u kojem su se istaknuli u borbi protiv Arapa. S Arapima su ratovali u hazarski ratovima od 642. do 799. u dvama glavnim velikim ratovim: Prvom arapsko-kazarskom ratu 642. – 652. i Drugom arapsko-kazarskom ratu 722. – 737. godine te u brojnim manjim prepadima i izoliranim sukobima.[1] Spriječili su širenje islama prema sjeveru i omogućili postojanje trgovačkih ruta između istoka i zapada.

Godine 965. vojvoda od Kijeva (Svjatoslav) porazio je Hazare, a njihovo je carstvo propalo te se o njima kasnije nije više puno čulo. Postoje neki navodi da se usko jezgro hazarskog carstva održalo sve do 13. stoljeća kad su ih do kraja uništili mongoli koje je u najezdama predvodio Džingis Kan.[nedostaje izvor]

Kako o Hazarima nema puno činjenične građe, to je plodno tlo za stvaranje legendi i raznih nevjerojatnih teorija urote. Jedna je takva teorija da su Hazari potomci upravo onih Židova (jer su navodno prešli na judaizam, čak i da su kolijevka Aškenaza) koji su se nakon propasti hazarskog carstva raširili po svijetu i odonda nastoje preuzeti sve upravljačke funkcije te zavladati svijetom iz pozadine. Oko rusko-ukrajinskog rata stvorena je nova teorija urote koja navodi da su Židovi/Hazari ti koji su potaknuli rat i koji žele bogatu Ukrajinu (u usporedbi s Izraelom) za svoju drugu židovsku državu.[nedostaje izvor] Za takve teorije ne postoje nikakve znanstvene podloge.

Izvori

uredi
  1. Brook, Kevin Alan (2006). The Jews of Khazaria, Second Edition. Plymouth: Rowman & Littlefield Publishers, Inc. ISBN 978-0-7425-4982-1., str. 126–127.

Vanjske poveznice

uredi