Otvori glavni izbornik
Henry Miller (1940. na slici Carla Van Vechtena)

Henry Valentine Miller (New York, New York, 26. prosinca. 1891. - Pacific Palisades, Kalifornija 7. lipnja 1980.), američki književnik i slikar.

ŽivotopisUredi

Otac mu je bio njemački useljenik u SAD po zanimanju krojač sklon alkoholizmu. U mladosti izložen nasilju od strane majke. Imao je sestru Laurettu Annu, koja je bila mentalno hendikepirana. Bio je odličan učenik, a pokušaj studiranja trajao je svega 2 mjeseca. Već od petnaeste godine živio je promiskuitetnim životom, a sa sedamnaest se zarazio gonorejom u bordelu. Sa devetnaest godina započeo je vezu sa ženom od 37 godina. Imao je aferu i sa svojom punicom. Volio je čitati, osobito mu je bio drag Dostojevski, ali čitao je i pisce kao što su Friedrich Nietzsche i Elie Faure. Radio je niz poslova, ali ih je stalno mijenjao. (Od očeve trgovine, cementne kompanije, telegrafske kompanije, pa do novinarstva u Parizu). Tek 1964. u 75. godini doživio je slavu. Ženio se pet puta. Imao je troje djece. Počeo je pisati tek sa 40 godina, kada je bio potpuno slobodan.

DjeloUredi

Bio je istinski Mesija erotske proze. Na osobiti je način opisivao seksualne pustolovine ljudi, a često spominje i alkohol te ateizam.(Vidi Jarčeva obratnica) Zabranjivan i ocrnjivan u domovini. Iako je možda za neke prevulgaran ili vulgaran do srži, niti jednu temu nije ostavio nerazrađenu. Bio je pripadnik boemske književne scene u Parizu. Izbijanjem Drugog svjetskog rata, ide u Grčku, ali kasnije bježi u SAD kada Treći Reich napada i tu zemlju.

Više godina proveo boemski u Parizu i tamo objavio svoje najpoznatije knjige, dugo zabranjivane u SAD: Rakova obratnica, Jarčeva obratnica i Crno proljeće.

U njima se seksualna fantazija, vezana uz obilje crnog i ciničnog humora, uklapa u opis kaotičnog i neodgovornog ponašanja ljudi izvan redovnih zanimanja. Svjesna amorfnost kompozicije, u kojoj se anegdote prepliću s prirodno-mističnim meditacijama, odraz je Millerovog nihilističkog stava prema civilizaciji. U nizu daljnih knjiga ističu se Kolos iz Maroussija (o susretima u Grčkoj) i Big Sur i naranče Hieronymusa Boscha (o autorovom životu u Kaliforniji). Kasnija djela uključuju naslove kao što su: "Svijet seksa", "Opus Pistorum", "Moloch", "Ludi penis" (objavljen tek posthumno 1991. godine), "Klimatizirana noćna mora" (1945.), žestoka kritika poslijeratnog SAD-a, "Mirni dani u Clichyu" (napisani 1940. i objavljeni tek 1956.), te legendarna trilogija "Ružičasto raspeće". U romane je unosio vlastitu filozofiju. Nasljednici u području erotske proze su mu: Michel Houellebecq, Jerzy Kosinski, Philip Roth, Wei Hui, Charles Bukowski, Mario Vargas Llosa, Melissa Panarello, pa čak u jednu ruku i Harold Robbins.

Poznat je po izrazu do balčaka koji se spominje na 226. stranici Jarčeve obratnice. To je najkraći opis veličanstvenog i savršenog spolnog odnosa. Poznati suvremenici su mu Anais Nin, Anne Desclos i Erica Jong, koja je proglašena "ženskim Henryjem Millerom". Napisao je 40 romana, a posljednjih 20 godina života proveo je u Kaliforniji, ponekad objavljujući, ali to mu više nije bila glavna preokupacija. Danju je slikao, a pisao je samo povremeno.

Vanjske povezniceUredi