Otvori glavni izbornik
Rosa na cvijeću.
Inje na travi.
Magla iznad jezera.
Kapljice kiše u lokvi vode.
Snježni krajolik.

Hidrometeori je skupni naziv za proizvode u tekućem ili čvrstom stanju nastale kondenzacijom ili depozicijom (procjeđivanjem) vodene pare. Razlikuju se:

Meteorološke pojave ili meteorološki elementiUredi

 Podrobniji članak o temi: Meteorološke pojave

Fizikalno stanje atmosfere u nekom trenutku nad nekim mjestom izražava se kvantitativno meteorološkim pojavama ili elementima i kvalitativno opisom pojedinih pojava, a njihova se sveukupnost nad nekom točkom, područjem ili uzduž nekog područja zove vrijeme.

Meteorološke pojave ili elementi jesu: temperatura, vlažnost zraka, tlak i gustoća zraka, brzina i smjer vjetra, količina, vrsta, visina i debljina oblaka, vidljivost, insolacija, te zračenje Sunca i Zemlje.

Atmosferske pojave ili meteore može se razvrstati u 4 osnovne grupe: hidrometeore, litometeore, fotometeore i elektrometeore. Njima su svojstveni jakost (intenzitet) i trajanje.

HidrometeoriUredi

Hidrometeori su proizvodi vodene pare koji u krutom ili tekućem stanju padaju na Zemlju (kiša, rosulja, snijeg, tuča, sugradica), ili lebde u atmosferi (magla, sumaglica), ili lebde vjetrom uzdignuti sa Zemljine površine (mećava, vijavica, dim mora), ili se talože na tlu (rosa, mraz, inje, poledica, snježni pokrivač).

LitometeoriUredi

Litometeori su čestice suspendirane u atmosferi, kao na primjer suha mutnoća, pješćana magla, prašinska oluja, dim.

FotometeoriUredi

 Podrobniji članak o temi: Fotometeori

Fotometeori su svjetlosne pojave u atmosferi (optika atmosfere), kao na primjer halo oko Sunca ili Mjeseca, vijenac (korona) oko Sunca ili Mjeseca, duga, irizacija, glorija.

ElektrometeoriUredi

Elektrometeori su pojave vezane uz atmosferski elektricitet, kao na primjer grmljavina, sijevanje (munja), električno pražnjenje (električni izboj), polarna svjetlost. [2]

IzvoriUredi

  1. hidrometeori, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2018.
  2. "Tehnička enciklopedija" (Meteorologija), glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.