Hidrometeori
Hidrometeori je skupni naziv za proizvode u tekućem ili čvrstom stanju nastale kondenzacijom ili depozicijom (procjeđivanjem) vodene pare. Razlikuju se:
- tekuće oborine (kiša, rosulja);
- kapljice vode suspendirane u zraku (oblak, magla);
- oborine koje se smrzavaju u dodiru s tlom (prehladna kiša, prehladna rosulja);
- krute oborine (snijeg, tuča, sutuča, snježna zrnca, solika, ledene iglice);
- oborine koje ne dosežu do tla;
- čvrste ili tekuće čestice podignute s tla vjetrom (snježna vijavica);
- hidrometeori koji nastaju na tlu (rosa, mraz, inje).[1]
Meteorološke pojave ili meteorološki elementi
urediFizikalno stanje atmosfere u nekom trenutku nad nekim mjestom izražava se kvantitativno meteorološkim pojavama ili elementima i kvalitativno opisom pojedinih pojava, a njihova se sveukupnost nad nekom točkom, područjem ili uzduž nekog područja zove vrijeme.
Meteorološke pojave ili elementi jesu: temperatura, vlažnost zraka, tlak i gustoća zraka, brzina i smjer vjetra, količina, vrsta, visina i debljina oblaka, vidljivost, insolacija, te zračenje Sunca i Zemlje.
Atmosferske pojave ili meteore može se razvrstati u 4 osnovne grupe: hidrometeore, litometeore, fotometeore i elektrometeore. Njima su svojstveni jakost (intenzitet) i trajanje.
Hidrometeori
urediHidrometeori su proizvodi vodene pare koji u krutom ili tekućem stanju padaju na Zemlju (kiša, rosulja, snijeg, tuča, sugradica), ili lebde u atmosferi (magla, sumaglica), ili lebde vjetrom uzdignuti sa Zemljine površine (mećava, vijavica, dim mora), ili se talože na tlu (rosa, mraz, inje, poledica, snježni pokrivač).
Litometeori
urediLitometeori su čestice suspendirane u atmosferi, kao na primjer suha mutnoća, pješćana magla, prašinska oluja, dim.
Fotometeori
urediFotometeori su svjetlosne pojave u atmosferi (optika atmosfere), kao na primjer halo oko Sunca ili Mjeseca, vijenac (korona) oko Sunca ili Mjeseca, duga, irizacija, glorija.
Elektrometeori
urediElektrometeori su pojave vezane uz atmosferski elektricitet, kao na primjer grmljavina, sijevanje (munja), električno pražnjenje (električni izboj), polarna svjetlost.[2]