Hrvatski tjednik (Zagreb)

Hrvatski tjednik – novine za kulturna i društvena pitanja, u nakladi Matice hrvatske, izlazio je u razdoblju od 16. travnja do 10. prosinca 1971. godine. Pokrenut je na vrhuncu postrankovićevskoga procesa, kao medij pomoću kojega je Matica hrvatska izravno komunicirala s hrvatskom javnošću i pomoću kojeg se pokušala popuniti praznina nastala posustajanjem Telegrama. Ubrzo je međutim HT postao središnjim mjestom za artikuliranje i promidžbu ideja Hrvatskoga proljeća.

Hrvatski tjednik
Tip tjednik
Vlasnik Matica hrvatska
Izdavač Nakladni zavod Matice hrvatske
Glavni urednik Igor Zidić (1.-13.)
Vlado Gotovac (13.-34.)
Odgovorni urednik Jozo Ivičević
Novinari Stjepan Babić
Tomislav Ladan
Ivo Škrabalo
Hrvoje Šošić
Franjo Tuđman
Bruno Bušić
Utemeljen 16. travnja 1971.
Političko usmjerenje Hrvatsko proljeće
Jezik hrvatski
Prestao izlaziti 10. prosinca 1971.
Sjedište Zagreb
Naklada 132.000
ISSN 1330-1586

PovijestUredi

Prvi broj Hrvatskog tjednika izlazi u 20.000, a 32. broj u 132.000 primjeraka. Posljednji, 34. broj izlazi kao izvanredni broj 10. prosinca 1971. godine.

Prvo uredništvo novina, sastavljeno mahom od novinarskih neprofesionalaca i novinarskih početnika, ali hrabrih i odlučnih intelektualaca: Stjepan Babić, Zvonimir Berković, Jozo Ivičević, Tomislav Ladan, Srećko Lipovčan, Zvonimir Lisinski, Zlatko Posavac, Petar Selem, Tvrtko Šercar, Ivo Škrabalo, Hrvoje Šošić, Franjo Tuđman, Igor Zidić, na čelu s glavnim urednikom Igorom Zidićem i odgovornim urednikom Jozom Ivičevićem, zacrtalo je koncepcijski jasan program kritičnih i hrvatski orijentiranih novina, koje su otvoreno i argumentirano prozivale socijalistički režim zbog gospodarsko-političkih, demografskih i kulturnih promašaja i zastranjenja. Stvara se institut »stalnih suradnika koji ulaze u impresum lista«: Stjepan Babić, Bruno Bušić, Ivan Cerovac, Dubravko Horvatić, Srećko Lipovčan, Zlatko Markus, Zlatko Posavac, Petar Selem, Tvrtko Šercar, Krunoslav Šuto, Igor Zidić.

Druga faza i zabranaUredi

S 13. brojem uredništvo se reducira na šest urednika: Zvonimir Berković, Vlado Gotovac, Jozo Ivičević, Zvonimir Lisinski, Ivo Škrabalo, Hrvoje Šošić. Glavni urednik postaje Vlado Gotovac, a odgovorni urednik ostaje Jozo Ivičević. Gotovac, preuzimajući 13. broj, elegantno uklanja Igora Zidića, Franju Tuđmana, Petra Selema, Srećka Lipovčana, Stjepana Babića, a rješava se i suradnika Dubravka Horvatića i Brune Bušića.

Drugo uredništvo novina, organizacijski profesionalnije ustrojeno, postiglo je fantastičnu nakladu novina od 130.000 prodanih primjeraka, doprijevši svojim programom do svih slojeva hrvatskog društva i izazivajući burne reakcije među kulturnom i političkom elitom tadašnje Jugoslavije. Socijalistički je režim prepoznao u Hrvatskom tjedniku i Matici hrvatskoj opasne protivnike i oporbenjake, nazvavši ih leglom "kontrarevolucionarne politike" i "hrvatskog nacionalizma". Metodama državnog terora i prisile isti je režim nakon sastanka u Karađorđevu ugušio i de facto zabranio rad i Tjedniku i njegovu nakladniku, a njihove je istaknute djelatnike poslao na višegodišnju robiju: Jozo Ivičević, Šime Đodan, Vlado Gotovac, Franjo Tuđman, Vlatko Pavletić, Zvonimir Komarica, Marko Veselica, Hrvoje Šošić, Miljenko Foretić i drugi.

Ukupno su tiskana 33 broja Tjednika, a za tiskanje je bio spreman i posljednji, izvanredni 34. broj, ali je njegovo tiskanje u Vjesnikovoj tiskari tadašnja vlast spriječila. Ipak, sačuvana je jedan list toga broja s tekstom Čuvanje nade Vlade Gotovca te Izjavom Izvršnog odbora Matice hrvatske.

U Hrvatskom tjedniku izražene su nove političke koncepcije o uređenju tadašnje Jugoslavije. Bilo je to doba Hrvatskog proljeća, koje je komunistička vlast slomila progonima i zabranama. 1972. godine Matica hrvatska je raspuštena, njezina je djelatnost zabranjena, a njeni su viđeniji djelatnici zatvoreni.

IzvoriUredi

  • Hrvatski tjednik. Bibliografija – 1971., priredio Josip Brleković, Zagreb, 2002.

Vanjske povezniceUredi