Inženjerstvo pouzdanosti

Inženjerstvo pouzdanosti (eng. reliability engineering)[1][2][3] je polje inženjerstva koje se bavi proučavanjem, vrednovanjem i upravljanjem životnog ciklusa pouzdanosti, sposobnosti sustava ili njegove sastavnice izvršavati zadaće pod zadanim uvjetima u zadanom razdoblju.[4] Često se mjeri vjerojatnošću pada odnosno nefunkcioniranje ili mjerom dostupnosti. Također i održljivost (primjerice održljivost softvera)[5] je važnim dijelom inženjerstva pozdanosti.

Inženjerstvo pouzdanosti sustava je disciplina koja je dijelom programskog inženjerstva. U tom se inženjerstvu prati vjerojatnost ispada različitih sastavnica programskog sustava i njegovih kombinacija.[2]

Izvori

uredi
  1. Glasnik AMCA-FA[neaktivna poveznica] Prof. dr. sc. Boris Androić: Inženjerstvo pouzdanosti kao nova tehnička disciplina u graditeljstvu, broj 3. studeni 2003. godine
  2. a b FER ZagrebArhivirana inačica izvorne stranice od 24. travnja 2015. (Wayback Machine) dr Željka Car: Pouzdanost programske opreme
  3. Hrvatska znanstvena bibliografija - Pregled bibliografske jedinice Androić, Boris; Dujmović, Darko; Džeba, Ivica: Inženjerstvo pouzdanosti 1, Zagreb, 2006.
  4. Institute of Electrical and Electronics Engineers (1990) IEEE Standard Computer Dictionary: A Compilation of IEEE Standard Computer Glossaries. New York, NY ISBN 1559370793
  5. Fakultet organizacije i informatikeArhivirana inačica izvorne stranice od 5. ožujka 2016. (Wayback Machine) Refaktoriranje