Otvori glavni izbornik

ZemljopisUredi

Općina Jakšić smještena je u središtu Požeške kotline i prostire se na 44,85 kvadratnih km.

Općinsko središte je Jakšić, selo na cesti Požega - Našice, jedinica lokalne samouprave u Požeško-slavonskoj županiji. Jakšić je udaljen od središta županije, tj. Požege samo 7 km.

Tradicionalno graditeljstvo u Jakšiću početkom 20. st. Jakšićki kraj po središnjem položaju u Požeškom polju ima mnogo plodnih ravnica. Jakšić je smješten na blagom brdašcu, na mjestu gdje je u srednjem vijeku bilo naselje Sv. Đurđa (po crkvi sv. Đurđa).

StanovništvoUredi

Općina Jakšić je u 2011. godini brojila 4058 stanovnika.

Kretanje broja stanovnika 1857. – 2011.[1]

Naselje/Godina 1857. 1869. 1880. 1890. 1900. 1910. 1921. 1931. 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001. 2011.
Bertelovci 123 121 151 152 154 150 182 173 134 199 181 165 171 171 159 151
Cerovac 180 150 170 189 197 205 230 291 341 356 319 286 264 260 257 228
Eminovci 133 154 165 236 270 312 313 296 328 330 357 553 597 654 714 640
Granje 65 55 73 103 143 155 162 162 182 169 145 145 116 115 108 91
Jakšić 534 620 674 851 927 1048 992 1058 1003 1042 1163 1313 1531 1737 2003 1877
Radnovac 0 0 0 0 0 0 0 102 109 100 134 501 166 198 220 203
Rajsavac 70 104 115 107 163 205 251 294 368 363 341 298 292 355 378 313
Svetinja 0 0 0 38 38 41 37 42 91 31 48 58 58 62 68 67
Tekić 86 71 93 115 180 232 272 234 253 255 249 277 234 262 253 231
Treštanovci 133 173 163 210 287 341 354 424 359 395 421 363 326 299 277 257
UKUPNO 1324 1448 1604 2001 2359 2689 2793 3076 3168 3240 3358 3959 3755 4113 4437 4058

NAPOMENA:

  • OPĆINA JAKŠIĆ - Nastala iz stare općine Slavonska Požega koja je 1991. promijenila ime u Požega.
  • Bertelovci - U 1991. smanjeno izdvajanjem dijela područja naselja koji je pripojen naselju
  • Cerovac - Od 1910. do 1981. iskazivano pod imenom Cerovac Jakšićki.
  • Eminovci - U 1991. smanjeno izdvajanjem dijela u istoimeno samostalno naselje Svetinja, a povećano pripajanjem dijela područja naselja Bertelovci. U 1981. dio podataka sadržan je u naselju Bertelovci.
  • Radnovac - Iskazuje se kao naselje od 1931.
  • Rajsavac- Od 1880. do 1981. iskazivano pod imenom Rajsavci.
  • Svetinja - Iskazuje se kao dio naselja od 1890., a kao samostalno naselje od 1991. Nastalo izdvajanjem istoimenog dijela naselja iz naselja Eminovci.
  • Tekić - Do 1981. iskazuje se pod imenom Tekići.

Većinsko stanovništvo su Hrvati, a struktura stanovništva se mijenjala tijekom 19. i 20. stoljeća, naročito u periodu 1850. - 1950. god. Tada u Jakšić dolazi oko 110 obitelji, u Treštanovce 45, a u stala razmjerno mala sela oko 30 obitelji.

Od 1890. - 1910. god. selili su ovaj kraj u većem broju Slovaci, Česi, Nijemci, a poslije I. svj. rata Hrvati i Srbi iz Like i Gorskog kotara. Nakon II. svjetskog rata migracijski val smanjuje znatno broj Nijemaca u jakšićkom kraju, a povećava se broj (novodoseljenih) srpskih obitelji. Domovinski rat znatno mijenja sliku stanovništva: iseljavaju Srbi, a nastanjuju se obitelji iz BiH, te ostalih hrvatskih krajeva zahvaćenioh ratnim razaranjima.

UpravaUredi

  • Općinski načelnik: Ivica Kovačević (HDZ)
  • Zamjenik općinskog načelnika: Mile Barišić (HSP)
  • Općinsko vijeće:
    1. Domagoj Oreški, kandidacijska lista grupe birača Domagoj Oreški, predsjednik vijeća
    2. Mario Glavaš, HSS, potpredsjednik vijeća
    3. Boško Obradović, HDZ
    4. Dario Pažin, HDZ
    5. Josip Biondić, HDZ
    6. Nikolina Nikolaš, HDZ
    7. Dario Majetić, HDZ
    8. Zdenko Biondić,kandidacijska lista grupe birača Zdenko Biondić
    9. Ivan Murar, kandidacijska lista grupe birača Zdenko Biondić
    10. Vladimir Derma, kandidacijska lista grupe birača Zdenko Biondić
    11. Natalija Baričević, kandidacijska lista grupe birača Domagoj Oreški
    12. Mladen Raguž, kandidacijska lista grupe birača Mladen Raguž
    13. Marija Šinko Ružičić, SDP

PovijestUredi

Jakšić se nalazi na mjestu gdje je u srednjem vijeku bilo naselje koje se zvalo Sveti Đurađ, kako se vidi iz dokumenata iz 1400. godine i iz opisa međaša Požege 1545. Ime najvjerojatnije potječe od plemića Jakušića koji su u srednjem vijeku (1373. - 1489.) imali u ovom kraju svoje posjede. Selo je dobilo to ime tek za turskog vladanja. Tada su u selu zajedno s katolicima i pravoslavcima živjeli i muslimani. Imali su svoju džamiju, a današnji naziv brežuljka Džamija, uz cestu prema Požegi, uspomena je upravo na to razdoblje.

Keramičko posuđe lasinjske kulture iz vremena 2600. – 2300. godine pr. KristaUredi

Najstariji pronađeni povijesni izvori na području Jakšića potječu iz doba prije Krista (oko 2600. do 2300 g. pr. Krista). Slučajan nalaz oštećenih kamenih sjekira 60-ih god. 20. st. zainteresirao je arheologinju iz Zagreba gđu Veru Vejvoda. Jedna kamena sjekira odnesena je u Zagreb, a jedna je u povijesnoj zbirci u OŠ MLadost. Trobridni vrh kamene strjelice čuva se u Muzeju Požeške kotline. U jesen 1980. god. vršena se probna iskapanja, plodonosna. Uz sitne kosti i ugljen pronađena je najstarija neolitska keramika u Požeškoj kotlini. To je linearno-trakasta keramika - ulomci crnih posuda s plitkim urezom kao ukrasom. Posude potječu iz vremena 2600. - 2300. g. pr. Krista.

Ribnjak "Zelena Laguna" ribolovnog društva Rajsavac. Pronađeno je i mnoštvo ulomaka keramičkih posuda lasinjske kulture (1950. - 1750. g. pr. Krista). To su lonci, zdjele, keramičke žlice, idoli, privjesci, utezi za ribarske mreže, te dijelovi kamenih sjekira, mnoštvo kamenih jezgri i nožića. Dio nađenog pohranjen je u požeškom muzeju, a od većeg dijela uz pomoć kustorice gđe Dubravke Sokač - Štimac, te pod vodstvom profesorice povijesti Ane Martinovic, utemeljena je školska arheološka zbirka. Predmeti potječu s lokaliteta zvanog Čajare, nekadašnjeg pašnjaka, a danas ribnjaka. Vrijedan arheološki materijal nađen je slučajno na željezničkoj postaji Blacko - Jakšić.

Starije željezno doba (750. - 450. g. pr. Krista) i slučajni površinski nalazi s područja Rajsavca, Jakšića i Tekića obogatili su zbirku Muzeja u Požegi brojnim ulomcima keramike, vršcima željeznih koplja i strjelica.

GospodarstvoUredi

Na području Općine djeluje 11 poslovnih subjekata - poduzeća i oko 45 poduzetnika i samostalnih trgovačkih radnji. Manji broj (staračko stanovništvo) stanovnika bavi se poljoprivredom, a više od 60% zaposlenih svakodnevno odlazi na posao u Požegu.

Poznate osobeUredi

  • Grgur Čevapović (Bertelovci kod Požege, 23. travnja 1786. - Budim, 21. travnja 1830.), jezični reformator i pisac
  • Božo Udovičić (Rašeljke, 26. rujna 1933.) je inženjer, doktor tehničkih znanosti, sveučilišni profesor, znanstvenik i hrvatski akademik.

Spomenici i znamenitostiUredi

Barokna crkva Svete Barbare je spomenik kulture. Sagrađena je 1720. godine s elementima pseudogotike, a dograđena je 1910.

ObrazovanjeUredi

U Spomenici OŠ Mladost zapisano je da: među najsretnije časove može brojiti ova škola, dan kada se zaključilo da se imade graditi škola (23. listopada 1879.) gdje se imade u Jakšiću ustrojiti pučka učionica za selo Jakšić, Rajsavac, Eminovac, Bartelovac, Tekić i Treštanovac. Školska zgrada OŠ Mladost u Jakšiću 1965. godine izgradnjom sadašnje školske zgrade riješene je pomanjkanje učionskog prostora. Za naše dane ostavljeno je da se mladeži Jakšića i pripadajućih sela pruži prilika za razvitak zdravog duha u zdravom tijelu. Tako je listopada 2002. godine blagoslovljen kamen temeljac za športsku dvoranu.

KulturaUredi

  • HKUD Slavonija-Jakšić
  • Matica Slovačka"Kukučin Kuntarić"
  • Matica umirovljenika - Jakšić
  • Glazba Jakšić[2]

ŠportUredi

Nogometni kluboviUredi

Lovačka i ribička društvaUredi

  • LD Seljak-Jakšić
  • ŠRD Slavonac-Jakšić
  • ŠRD Laguna-Rajsavac

VatrogastvoUredi

ReligijaUredi

Budući da je većinski dio stanovništva Jakšića rimokatolički Jakšić je sjedište župe posvećene sv. Barbari.

Župa sv. Barbare Jakšić osnovana je uredbom od 29. travnja 1789. godine. Njoj su pripojeni i Njemački Eminovci, koji su po prijedlogu komisije trebali ostati u požeškoj župi. Već 14. studenog 1789. g. županijski izaslanik kotarski sudac Petar pl. Tucić daje sljedeći izvještaj: «U Vetovu, Jakšićima i Buku osnovane su nove župe i u njih su postavljeni župnici

IzvoriUredi

  1. www.dzs.hr
  2. Glazba Jakšić, poslovna.hr, pristupljeno 16. siječnja 2019.

Vanjske povezniceUredi