Kariotip

Kariotip (od grčke riječi karyon = sjeme ili jezgra) je broj i vanjski izgled kromosoma u jezgri eukariotske stanice. Pojam također obuhvaća cijeli skup kromosoma u vrsti ili u organizmu jedinke,[1][2][3] odnosno kompletnu garnituru kromosoma neke vrste.[4]

Kariotipi opisuju broj kromosoma i kako izgledaju pod mikroskopom. Pozornost se daje njihovoj dužini, položaju u centromeri, kako se povezuju, razlike u spolnim kromosomima i svim ostalim fizičkim osobinama.[5] Priprema i proučavanje kariotipa dio je citogenetike.

Pojam ljudskog kariotipa uveden je i sistematiziran 1960. godine, iste godine kad je na konferenciji u Denveru standardizirana nomenklatura u području citogenetike. Kariotip čovjeka je kromosomski komplement jedne osobe. Kariotip ne valja miješati s pojmom kariogram, koji je kromosomska slika jedne stanice odnosno stanične linije. Kariotip i kariogram ne moraju se uvijek podudarati, za razliku od mozaičnih kariotipova koji uvijek odgovaraju jedan drugomu. Dva ili više kariograma čine kariotip. [6]

ReferencijeUredi

  1. Concise Oxford Dictionary
  2. White 1973, str. 28
  3. Stebbins, G.L. 1950. Chapter XII: The Karyotype. Variation and evolution in plants. Columbia University PressCS1 održavanje: ref=harv (link)
  4. Repozitorij Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije u Zagrebu Jezgra i organizacija nasljedne tvari, slajd 14 (pristupljeno 24. ožujka 2017.)
  5. King, R.C.; Stansfield, W.D.; Mulligan, P.K. 2006. A dictionary of genetics 7th izdanje. Oxford University Press. str. 242CS1 održavanje: ref=harv (link)
  6. Zavod za Biologiju i medicinsku genetiku, Medicinski fakultet Rijeka