Kariotip
Kariotip (od grčke riječi karyon = sjeme ili jezgra) je broj i vanjski izgled kromosoma u jezgri eukariotske stanice. Pojam također obuhvaća cijeli skup kromosoma u vrsti ili u organizmu jedinke,[1][2][3] odnosno kompletnu garnituru kromosoma neke vrste.[4]
Kariotipi opisuju broj kromosoma i kako izgledaju pod mikroskopom. Pozornost se daje njihovoj dužini, položaju u centromeri, kako se povezuju, razlike u spolnim kromosomima i svim ostalim fizičkim osobinama.[5] Priprema i proučavanje kariotipa dio je citogenetike.
Pojam ljudskog kariotipa uveden je i sistematiziran 1960. godine, iste godine kad je na konferenciji u Denveru standardizirana nomenklatura u području citogenetike. Kariotip čovjeka je kromosomski komplement jedne osobe. Kariotip ne valja miješati s pojmom kariogram, koji je kromosomska slika jedne stanice odnosno stanične linije. Kariotip i kariogram ne moraju se uvijek podudarati, za razliku od mozaičnih kariotipova koji uvijek odgovaraju jedan drugomu. Dva ili više kariograma čine kariotip.[6]
Izvori uredi
- ↑ Concise Oxford Dictionary
- ↑ White 1973, str. 28 Pogreška u predlošku harvnb: ne postoji izvor s oznakom: CITEREFWhite1973 (pomoć)
- ↑ Stebbins, G.L. 1950. Chapter XII: The Karyotype. Variation and evolution in plants. Columbia University Press
- ↑ Repozitorij Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije u Zagrebu Arhivirana inačica izvorne stranice od 25. ožujka 2017. (Wayback Machine) Jezgra i organizacija nasljedne tvari, slajd 14 (pristupljeno 24. ožujka 2017.)
- ↑ King, R.C.; Stansfield, W.D.; Mulligan, P.K. 2006. A dictionary of genetics 7th izdanje. Oxford University Press. str. 242
- ↑ Zavod za Biologiju i medicinsku genetiku, Medicinski fakultet Rijeka. Inačica izvorne stranice arhivirana 29. svibnja 2015. Pristupljeno 18. studenoga 2014. journal zahtijeva
|journal=(pomoć)