Stanična jezgra

organela stanice
Stanične strukture
Stanična jezgra
Plazmatska membrana
Jezgra
Jezgrica
Mitohondrij
Kloroplast
Endoplazmatski retikulum
Golgijev aparat
Lizosom
Peroksisom
Vakuole
Ribosomi
Citosol
Citoskelet
Stanična stijenka

Stanična jezgra nosi staničnu genetsku uputu koja određuje razvoj organizma. Okružena je dvjema membranama (jezgrinom ovojnicom), sastavljena od bjelančevina i dvaju slojeva lipida. Ona sadrži brojne rupice (jezgrine pore), koje propuštaju određene tvari iz jezgre i u jezgru. Jezgra sadrži jezgricu u kojoj se formiraju dijelovi ribosoma koji odvojeno izlaze u citoplazmu gdje se spajaju u ribosom.

Prvi ju je opisao Robert Brown 1831. godine.[1] U jezgri se nalazi mala organela, jezgrica koja diktira sintezu molekule RNK. Uloga: u sebi nosi genski materijal iz kojeg dolaze upute za sve životne aktivnosti stanice, u njoj je smještena molekula DNK koja je povezana proteinima i smještena u nukleoplazmu, unutarnji prostor jezgre.

Sljedeće strukture čine staničnu jezgru:[2]

Uloga stanične jezgre je:[3]

  • genska informacija u DNK
  • reduplikacija (odvostručenje) DNK
  • transkripcija (prepisivanje) DNK
  • RNK-obrada ("RNA splicing")
  • dioba (mitoza, mejoza)
  • izgradnja ribosomskih podjedinica

Izvori

uredi
  1. Dujmović, Ivana. Stanica - temeljna jedinica životaArhivirana inačica izvorne stranice od 29. studenoga 2014. (Wayback Machine)
  2. Krsnik-Rasol, M. Praktikum iz biologije staniceArhivirana inačica izvorne stranice od 3. veljače 2015. (Wayback Machine), Biološki odsjek PMF-a Zagreb
  3. Repozitorij Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije u ZagrebuArhivirana inačica izvorne stranice od 25. ožujka 2017. (Wayback Machine) Jezgra i organizacija nasljedne tvari, slajd 3 (pristupljeno 24. ožujka 2017.)

Vanjske poveznice

uredi
 
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi stanična jezgra
Nedovršeni članak Stanična jezgra koji govori o biologiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.