Ribosomi

(Preusmjereno s Ribosom)
Stanične strukture
Ribosomi
Plazmatska membrana
Jezgra
Jezgrica
Mitohondrij
Kloroplast
Endoplazmatski retikulum
Golgijev aparat
Lizosom
Peroksisom
Vakuole
Ribosomi
Citosol
Citoskelet
Stanična stijenka

Ribosom je substanična čestica koja se nalazi u osnovnoj tvari stanice. Sastoji se od bjelančevina i rRNK-a, a služi prevođenju genetske upute koja dolazi u obliku glasničkog RNK-a (mRNK) u polipeptidni lanac (npr. bjelančevinu). Na njima se odvija sinteza proteina koje grade aminokiseline koje dovode transportnog ili tRNK-a. Kako nastaju po DNAu, proteini su jedinstveni za svako živo biće. Ribosomi se sastoje od dvije podjedinice: velike i male. Kod eukariota su 80'S (Svedberg, sedimentacijski koeficijent, 1S= 10¯¹³s), osim u mitohondriju i kloroplastu 70'S zbog njihovog evolucijskog nastanka. Kod prokariota su 70'S. U prostoru koji zatvaraju mala i velika podjedinica zbiva se biosinteza bjelančevina.[1]Genski kod koji je zapisan u molekuli glasničkog RNK-a (mRNK) čita se na manjoj podjedinici.[1] Aktivno mjesto na većoj podjedinici izgrađeno je isključivo od rRNK-a.[1] Katalizira nastanak peptidne veze među aminokiselinama, zbog čega je ribosom zapravo ribozim.[1] Unutar citoplazme skupina ribosoma koji su vezani na jednu molekulu mRNK-a čini polisom (poliribosom).[1]

Život bi bez ribosoma bio nemoguć. Veliki su dvadesetak nm. Neki su vezani za endoplazmatski retikulum (koji se zato zove hrapavi ili rER: rough endoplasmic reticulum) i sinetiziraju proteine koji se uglavnom ugrađuju u staničnu membranu, a neki slobodno plivaju u citoplazmi i sintetiziraju proteine koji odlaze izvan stanice.

Prokariotski i eukariotski ribosomi razlikuju se. Prokarioti (bakterije, modrozelene alge) imaju jednostavnije građene ribosome od eukariotskih kromosoma.[2] Ali, ribosomi organela (mitohondrij, kloroplast) eukariotskih organizama prokariotske su vrste.[2]

Prostorna građa prokariotskih ribosoma sve do nedavne prošlosti bila je tajna znanstvenoj zajednici. Za odgonetanje te tajne zaslužan je hrvatski biolog Nenad Ban sa suradnicima sa Sveučilišta Yale u New Havenu koji su 2000. riješili taj problem: velika podjedinica prokariotskog ribosoma sadrži 34 bjelančevine i dvije molekule rRNK-a, a mala podjedinici 21 bjelančevinu i jednu molekulu rRNK-a.[2]

IzvoriUredi

  1. a b c d e ribosomi | Hrvatska enciklopedija
  2. a b c ribosomi. Hrvatska enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Pristupljeno 28. prosinca 2014.

LiteraturaUredi


  Nedovršeni članak Ribosomi koji govori o biologiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.