Katedralni trg u Pisi

Katedralni trg u Pisi (talijanski: Piazza del Duomo), također poznat i kao "Trg čudesa" (Piazza dei Miracoli) je glavni trg u Pisi; kulturno, vjersko i turističko središte grada. God. 1987., upisan je na UNESCOv popis mjesta svjetske baštine u Europi.

Katedralni trg u Pisi
Svjetska baština – UNESCO
Katedralni trg u Pisi (krstionica, katedrala i kosi toranj)
Država
Godina uvrštenja	1987. (11. zasjedanje)
Vrsta	Kulturno dobro
Mjerilo	i, ii, iv, vi
Ugroženost	—
Poveznica	UNESCO:395
Koordinate	43°43′24″N 10°23′43″E
Katedralni trg u Pisi

Piazza dei Miracoli je velikim dijelom okružen zidinama iz srednjeg vijeka, a na trgu su četiri glavne zgrade:

• Zvonik, također poznat kao Kosi toranj u Pisi
• Katedrala Uzašašća sv. Marije (Duomo della Santa Maria Assunta)
• Krstionica
• Monumentalno groblje Camposanto Monumentale

Kosi toranj

Podrobniji članak o temi: Kosi toranj u Pisi

Unutrašnjost katedrale

Kosi toranj u Pisi se započeo nagibati i prije nego što je sagrađen 1173. god. Ipak, nastavio se graditi do dovršenja 1350. god. Toranj je visok 58 metara, a najveći omjer mu je oko 5 metara. God. 1900., toranj se počeo naginjati još više, a pristup je bio godinama zabranjen. Nakon stoljeća tonjenja, restauratori su ga danas doveli so stanja mirovanja, a pristup mu je ponovno ograničen.

Katedrala

Podrobniji članak o temi: Katedrala u Pisi

Katedrala Uzašašća sv. Marije je započeta 1064., a posvećena je u 1118. god. Ovaj biser toskanske romaničke arhitekture je petorobrodna bazilika s trobrodnim transeptom. Fasada je od sivog mramora i bijelog kamena s inkrustracijama šarenog mramora, a ukrasio ju je s četiri galerije nižućih arkada majstor Rainaldo. Na portalu su dvoja drvena i središnja brončana vrata s prizorima iz Isusova života koje izveo Bonanno Pisano.

Unutrašnjost je popločana bijelim i crnim mramorom, korintski kapiteli su ratni plijen iz džamije u Palermu (1063.), a svod je pozlaćen, dok je kupola oslikana freskama. Apsida je ukrašena mozaicima Cimabuea, a unutra je i slavna mramorna romanička propovjedaonica koju je izveo Giovanni Pisano. Nakon požara 1595. god. ukrašena je slikama umjetnika kao što je Andrea del Sarto.

U katedrali se nalaze grobovi sv. Rainerija, sveca zaštitnika Pise, cara Henrika VII. i pape Grgura VIII., ali i relikvije tri sveca vezana za križarske ratove (Abibo, Gamaliel i Nikodem).

Katedrala je imala odlučujuću ulogu u određivanju početka pisanske Nove godine. Naime, od 10. st., pa sve do 1749. god. kada je reformiran toskanski kalendar, Pisa je koristila svoj kalendar koji je imao 9 mjeseci, a godina je započinjala na Gospino Uzašašće, 25. svibnja. Točan trenutak Nove godine bio bi kada sunčeva zraka, točno u podne, kroz prozor s lijeve strane katedrale, obasja jajastu policu iznad propovjedaonice Giovanija Pisana, na desnoj strani katedrale.

Vjeruje se da je Galileo Galilei utjelovio svoju teoriju o kretanju klatna gledajući ljuljanje lustera koji je visio sa svoda glavnog broda katedrale. Taj luster, manji i jednostavniji od onog što se danas nalazi na njegovom mjestu, čuva se u kapeli Aulla groblja Camposanto.

Katedrala se, poput mnogih građevina u Pisi, također znatno ukosila.

• 
  Pročelje katedrale
• 
  Pogled iz zraka
• 
  Mozaici u Apsidi
• 
  Propovjedaonica

Krstionica

Krstionica sv. Ivana Krstitelja, kružna građevina od bijelog mramora, započeta 1153. god., a završena u 14. stoljeću (arhitekt Diotisalvi), najveća je u Italiji (107,25 m), a viša je i od kosog tornja. Gotičku kupolu s filijalama, reljefima koji prikazuju sv. Ivana Krstitelja i Gospu okružene anđelima, te propovjedaonicu unutra iz 1260. god., izveo je Nicola Pisano. Unutrašnjost je začuđujuće jednostavna i jako akustična. Oktogonalni baptisterij je iz 1246. god., a u njegovom središtu se nalazi brončana figura sv. Ivana Krstitelja.

• 
  Pročelje krstionice
• 
  Unutrašnjost krstionice
• 
  Baptisterij
• 
  Propovjedaonica

Camposanto Monumentale

Monumentalno groblje (Campo Santo), na sjevernoj strani trga, izgrađeno je od 1278. do 1464. god. oko klaustra u kojemu se navodno nalazi brodski tovar zemlje s Golgote koju je iz Jeruzalema donio nadbiskup Pise tijekom četvrtog križarskog rata. Vanjski zid ove uzdužne građevine se sastoji od 43 slijepe arkade i samo dvoja vrata na dužim zidovima iznad kojih su bogati gotički ciboriji. Zidovi peristila iznutra su ma oslikanima s nekoliko izvanrednih gotičkih fresaka koje su nedavno obnovljene, nakon što su strašno stradale u savezničkom bombardiranju 1945. god.

• 
  Camposanto Monumentale
• 
  Klaustar sa svetom zemljom
• 
  Arkade u klaustru
• 
  Trijumf smrti, freska sa zida iz 1355. (Buonamico Buffalmacco)

Vanjske poveznice

• Službene stranice
• Galerija fotografija