Otvori glavni izbornik

Kineska nova godina (kin. 农历 新年 - Ako Nung-Nien, formalni kineski 农历 新年, pinyin: Nónglì xīnnián.) ili Proljetni festival (kín. 春节 -. Chun-kravata, pinyin: chūnjié) najvažniji je i najduži tradicionalni kineski praznik. Poznata je i pod imenom lunarna nova godina, posebice izvan Kine.

Kineska nova godina Qianga

UNESCO logo.svg UNESCO – Nematerijalna svjetska baština
Kineska nova godina Qianga
Flag of the People's Republic of China.svg Kina
Regija: Azija i Oceanija
Godina upisa: 2009.
ID: 00305
Ugroženost: 2009.-
Poveznica: UNESCO

Slavlje tradicionalno počinje na prvi dan prvog lunarnog mjeseca, na početku godine po kineskom kalendaru. Slavlje završava 15. dan, nakon početka kineske godine, kada je festival svjetiljki. Tada se u zrak puštaju papirnate crvene svjetiljke.

Tradicionalni ples lavova za kinesku novu godinu.

Kineskom novom godinom, proslavlja se kraj zime i početak proljeća, ima sličnosti s karnevalima na Zapadu. Slavi se u Kini i u državama, gdje ima mnogo kineskog stanovništva kao što su: Sjeverna i Južna Koreja, Mongolija, Nepal, Butan, Vijetnam. Predstavlja razdoblje godišnjih odmora u jugoistočnoj Aziji. Do 1873. Kineska nova godina slavila se i u Japanu. U zemljama kao što su: Singapur, Indonezija, Malezija, Filipini, Tajland i druge sa značajnom kineskom manjinom, Kineska nova godina također se slavi među tamošnjim kineskim stanovništvom, ali nije dio tradicionalne kulture u tim zemljama.

Korijeni kineske nove godine sežu u antičku povijest, uz što je vezano mnogo mitova i legendi.

Kineska nova godina slavi se na razne načine. Obitelj se okuplja, kupuju se pokloni, dekoracije, hrana, svečana odjeća. Cijela obitelj zajedno čisti i uređuje kuću. Na prozore i vrata stavljaju se dekoracije od crvenog papira s temama sreće, zdravlja i blagostanja. Večer ususret Novoj godini, obitelj se okuplja oko svečanog blagdanskog stola. Najčešće se jedu svinjetina, pačetina, piletina te slatke delicije i voće (najviše naranče). Prije odlaska na spavanje, običaj je da se puca petardama. Sljedećeg jutra, djeca će pozdraviti roditelje te im zaželjeti sretnu novu godinu te dobiti na poklon novac u crvenim papirnatim omotnicama. Na kinesku novu godinu, tradicija je pomiriti se, zaboraviti sve trzavice i iskreno svakome zaželjeti mir i sreću. Predvladava crvena boja, koja u Kini simbolizira sreću, krepost, istinu i iskrenost. Popularni su plesovi ljudi obučenih u kostime zmajeva i lavova. Često se mogu vidjeti vatrometi, mnogo se koristi pirotehnika. Zbog mnogo ozljeda i ranjavanja te smrtnih posljedica, u nekim krajevima zabranjeno je ili ograničeno.

Festival proslave kineske nove godine naroda Qiang upisan je 2009. godine na popis nematerijalne svjetske baštine u Aziji i Oceaniji, i to kao nematerijalna baština na popisu hitne zaštite jer je katastrofalni potres u Sečuanu 2008. godine, pored svega ostaloga ugrozio i ovaj narodni običaj regije[1].

DatumiUredi

  • 1. veljače 2003. (jarac)
  • 22. siječnja 2004. (majmun)
  • 9. veljače 2005. (pijetao)
  • 29. siječnja 2006. (pas)
  • 18. veljače 2007. (svinja)
  • 7. veljače 2008. (štakor)
  • 26. siječnja 2009. (vol)
  • 14. veljače 2010. (tigar)
  • 3. veljače 2011. (zec)
  • 23. siječnja 2012. (zmaj)
  • 10. veljače 2013. (zmija)
  • 31. siječnja 2014. (konj)
  • 19. veljače 2015. (jarac)
  • 8. veljače 2016. (majmun)
  • 28. siječnja 2017. (pijetao)
  • 16. veljače 2018. (pas)
  • 5. veljače 2019. (svinja)
  • 25. siječnja 2020. (štakor)

GalerijaUredi

  1. Qiang New Year festival, unesco.org (engl.) Pristupljeno 31. kolovoza 2016.