Kneževi Vinogradi

općina i naselje u Hrvatskoj, Osječko-baranjska županija

Kneževi Vinogradi su općina u Hrvatskoj. Nalazi se u Osječko-baranjskoj županiji.

Kneževi Vinogradi

grb
Župna crkva sv. Mihaela u Kneževim Vinogradima
Država Hrvatska
ŽupanijaOsječko-baranjska

NačelnikVedran Kramarić (HDZ)
NaseljaJasenovac, Kamenac, Karanac, Kneževi Vinogradi, Kotlina, Mirkovac, Sokolovac, Suza, Zmajevac

Površina[1]249,6 km2
Površina središta144,2 km2
Koordinate45°45′N 18°44′E / 45.75°N 18.73°E / 45.75; 18.73

Stanovništvo[2] (2021.)
Ukupno3 357
– gustoća13 st./km2
Urbano1 332
– gustoća23 st./km2

Poštanski broj31309 Kneževi Vinogradi

Zemljovid

Kneževi Vinogradi na zemljovidu Hrvatske
Kneževi Vinogradi
Kneževi Vinogradi

Kneževi Vinogradi na zemljovidu Hrvatske

Zemljopis uredi

Mjesto se nalazi uz cestu Osijek-Bilje-Vardarac-Lug-Grabovac-Kneževi Vinogradi-Suza-Zmajevac-Batina.

Stanovništvo uredi

Po posljednjem popisu stanovništva iz 2021. godine, Općina Kneževi Vinogradi imala je 3.454 stanovnika, raspoređenih u 9 naselja:

Općina Kneževi Vinogradi: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
7697
8927
9022
9539
9252
9394
9292
10038
10218
9375
9593
8619
7483
6848
5186
4614
3357
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Nastala iz stare općine Beli Manastir. Od 1857. do 1961. dio podataka sadržan je u općini Bilje. Od 1857. do 1961. sadrži dio podataka za općinu Čeminac. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske
Naselje Kneževi Vinogradi: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
2210
2048
2684
2691
2054
2259
2926
3079
1691
1652
1810
1820
2402
2127
1715
1657
1332
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: U 1991. smanjeno izdvajanjem dijelova naselja u istoimena samostalna naselja Jasenovac, Mirkovac, Sokolovac i Zlatna Greda, općina Bilje, a povećano pripajanjem dijela područja naselja Lug, općina Bilje. Sadrži podatke za naselje Mirkovac u 1880., 1890., 1921. i 1931. te za naselje Jasenovac u 1921. i 1931. Do 1961. dio podataka sadržan je u naselju Lug. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske


Uprava uredi

Povijest uredi

Slaveni na ove prostore doseljavaju tijekom sedmog i osmog stoljeća. U desetom stoljeću na ova pordručja stižu Mađari (Huni), i tada selo pripada pod krunu Svetog Stjepana (Szent István) sve do 1526. godine (Mohačka bitka), kada na ove prostore prodiru Turci pod vodstvom sultana Sulejmana Veličanstvenog. Mađarsko stanovništvo, kao i domicilno slavensko stanovništvo, na ovim područjima ostaje i tijekom turske vladavine, a u selu je 1576. godine organizirana prva protestanska sinoda na ovim prostorima. Turci na ovim prostorima ostaju sve do 1697. godine kada gube bitku kod Sente (Szentá) u sukobu s austrijskom vojskom pod vodstvom princa Eugena Savojskog. Od tada pa sve do 1868. godine ovim prostorima upravljaju Habsburgovci. Nakon Austro-Ugarske nagodbe, Baranja se vraća pod direktni nadzor Budimpešte. Srbi na ove prostore, gdje tada živi većinsko mađarsko stanovništvo u većem broju, dolaze oko 1690. godine, pod vodstvom vladike Arsenija Čarnojevića III. Marija Terezija sredinom osamnaestog stoljeće ovdje doseljava Hrvate s prostora bosanske Posavine, Hercegovine i Dalmacije, kao i njemačko stanovništvo, podunavske Švabe, iz južne Bavarske i Austrije. Židovi se na ovim područjima pojavljuju oko 1770. godine. Porazom Austrougarske carevine, poslije Trianonskog ugovora vlast preuzima Kraljevina SHS-a do 1929. godine, a zatim Kraljevina Jugoslavija sve do drugog svjetskog rata. Tijekom drugog svjetskog rata selo se vraća pod upravu Kraljevine Mađarske. Nakon drugog svjetskog rata, pa sve do domovinskoga rata, vlast na ovim prostorima ima, prvo FNRJ (Federativna narodna republika Jugoslavija), a zatim SFRJ (Socijalistička federativna republika Jugoslavija). Neposredno, po završetku drugog svjetskog rata, komunističke vlasti s ovih prostora protjeruju Švabe i doseljavaju Zagorce i Međimurce, kao i manji dio stanovništva, pretežito srpske nacionalnosti, iz Banovine. Domovinskim ratom ovo područje se integrira u politički i gospodarski sustav Republike Hrvatske. Danas, većinsko stanovništvo u Općini Kneževi Vinogradi čine Mađari, zatim slijede Hrvati pa Srbi. Poslije domovinskoga rata struktura stanovništva se dijelom izmijenila ali ne u bitnim odnosima.[3][4]

Gospodarstvo uredi

Većina se stanovništva bavi stočarstvom ili uzgojem različitih poljoprivrednih kultura, većinom žitarica, te uzgojem vinove loze. Sve je češća pojava seoskog, lovnog i ribolovnog turizma.

Poznate osobe uredi

Spomenici i znamenitosti uredi

  • Reformatska crkva u Kneževim Vinogradima, sagrađena 1376
  • Rimokatolička župna crkva Sv. Mihaela Arkanđela u Kneževim Vinogradima
  • Srpska pravoslavna crkva posvećena Vavedenju Presvete Bogorodice

Obrazovanje uredi

Na području općine postoje dvije središnje osnovne škole u Kneževim Vinogradima na hrvatskom jeziku, te u Zmajevcu na mađarskom jeziku i tri područne škole u Karancu, Suzi i Kotlini.

Središnji dječji vrtić "Zeko" djeluje u Kneževim Vinogradima, a područni u Karancu, Suzi i Zmajevcu.

Kultura uredi

  • Udruga ljubitelja tamburice "Baranjski biseri"
  • KUD "Kneževi Vinogradi"
  • SKD "Prosvjeta" Zagreb, pododbor Kneževi Vinogradi
  • Likovna udruga "KVIN-ART", Kneževi Vinogradi
  • Mađarska udruga mladeži "Hercegszollosi Mihaly"
  • KUD "Živojin Žiko Mandić"
  • Šahovski klub "Vinogradar"

Šport uredi

  • NK Borac Kneževi Vinogradi
  • Taekwondo klub "Kneževi Vinogradi"
  • Šahovski klub "Vinograd", Kneževi Vinogradi
  • Streljački klub "Baranjac", Kneževi Vinogradi

Izvor uredi

  1. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  3. Taslidžić, Davorin: "Na vratima naroda, na granici svjetova", knjižnica popularna povijest, svezak 1., Beli Manastir, 1999. str. 35, 39, 52, 116
  4. Taslidžić, Davorin: "Osmanski pečat", biblioteka/stoljeća naroda, svezak 1., Beli Manastir, 2001., str. 62, 63

Vanjske poveznice uredi


Nedovršeni članak Kneževi Vinogradi koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.