Kneževi Vinogradi

Kneževi Vinogradi
	; Kneževi Vinogradi Kneževi Vinogradi na zemljovidu Hrvatske
Država	Hrvatska
Županija	Osječko-baranjska
Načelnik općine	Vedran Kramarić (HDZ)
Naselja u sastavu općine	Jasenovac, Kamenac, Karanac, Kneževi Vinogradi, Kotlina, Mirkovac, Sokolovac, Suza, Zmajevac
Površina	183 km2
Stanovništvo (2001.)	1.373
	Broj stanovnika; Kneževi Vinogradi, Osječko-baranjska [uredi]
	Izvor: Državni zavod za statistiku RH; Podatci sukladni popisu od 22. rujna 2022.
Poštanski broj	31309 Kneževi Vinogradi
	Župna crkva sv. Mihaela u Kneževim Vinogradima
	; Kneževi Vinogradi Kneževi Vinogradi na zemljovidu Osječko-baranjske županije

Kneževi Vinogradi su općina u Hrvatskoj. Nalazi se u Osječko-baranjskoj županiji.

ZemljopisUredi

Mjesto se nalazi uz cestu Osijek-Bilje-Vardarac-Lug-Grabovac-Kneževi Vinogradi-Suza-Zmajevac-Batina.

StanovništvoUredi

Po posljednjem popisu stanovništva iz 2021. godine, Općina Kneževi Vinogradi imala je 3.454 stanovnika, raspoređenih u 9 naselja:

Jasenovac - 4
Kamenac - 131
Karanac - 683
Kneževi Vinogradi - 1.373
Kotlina - 208
Mirkovac - 65
Sokolovac - 0
Suza - 427
Zmajevac - 563

Općina Kneževi Vinogradi: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.

broj stanovnika	7697	8927	9022	9539	9252	9394	9292	10038	10218	9375	9593	8619	7483	6848	5186	4614	3357
	1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.	2021.

Napomena: Nastala iz stare općine Beli Manastir. Od 1857. do 1961. dio podataka sadržan je u općini Bilje. Od 1857. do 1961. sadrži dio podataka za općinu Čeminac. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Naselje Kneževi Vinogradi: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.

broj stanovnika	2210	2048	2684	2691	2054	2259	2926	3079	1691	1652	1810	1820	2402	2127	1715	1657	1332
	1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.	2021.

Napomena: U 1991. smanjeno izdvajanjem dijelova naselja u istoimena samostalna naselja Jasenovac, Mirkovac, Sokolovac i Zlatna Greda, općina Bilje, a povećano pripajanjem dijela područja naselja Lug, općina Bilje. Sadrži podatke za naselje Mirkovac u 1880., 1890., 1921. i 1931. te za naselje Jasenovac u 1921. i 1931. Do 1961. dio podataka sadržan je u naselju Lug. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

UpravaUredi

PovijestUredi

Slaveni na ove prostore doseljavaju tijekom sedmog i osmog stoljeća. U desetom stoljeću na ova pordručja stižu Mađari (Huni), i tada selo pripada pod krunu Svetog Stjepana (Szent István) sve do 1526. godine (Mohačka bitka), kada na ove prostore prodiru Turci pod vodstvom sultana Sulejmana Veličanstvenog. Mađarsko stanovništvo, kao i domicilno slavensko stanovništvo, na ovim područjima ostaje i tijekom turske vladavine, a u selu je 1576. godine organizirana prva protestanska sinoda na ovim prostorima. Turci na ovim prostorima ostaju sve do 1697. godine kada gube bitku kod Sente (Szentá) u sukobu s austrijskom vojskom pod vodstvom princa Eugena Savojskog. Od tada pa sve do 1868. godine ovim prostorima upravljaju Habsburgovci. Nakon Austro-Ugarske nagodbe, Baranja se vraća pod direktni nadzor Budimpešte. Srbi na ove prostore, gdje tada živi većinsko mađarsko stanovništvo u većem broju, dolaze oko 1690. godine, pod vodstvom vladike Arsenija Čarnojevića III. Marija Terezija sredinom osamnaestog stoljeće ovdje doseljava Hrvate s prostora bosanske Posavine, Hercegovine i Dalmacije, kao i njemačko stanovništvo, podunavske Švabe, iz južne Bavarske i Austrije. Židovi se na ovim područjima pojavljuju oko 1770. godine. Porazom Austrougarske carevine, poslije Trianonskog ugovora vlast preuzima Kraljevina SHS-a do 1929. godine, a zatim Kraljevina Jugoslavija sve do drugog svjetskog rata. Tijekom drugog svjetskog rata selo se vraća pod upravu Kraljevine Mađarske. Nakon drugog svjetskog rata, pa sve do domovinskoga rata, vlast na ovim prostorima ima, prvo FNRJ (Federativna narodna republika Jugoslavija), a zatim SFRJ (Socijalistička federativna republika Jugoslavija). Neposredno, po završetku drugog svjetskog rata, komunističke vlasti s ovih prostora protjeruju Švabe i doseljavaju Zagorce i Međimurce, kao i manji dio stanovništva, pretežito srpske nacionalnosti, iz Banovine. Domovinskim ratom ovo područje se integrira u politički i gospodarski sustav Republike Hrvatske. Danas, većinsko stanovništvo u Općini Kneževi Vinogradi čine Mađari, zatim slijede Hrvati pa Srbi. Poslije domovinskoga rata struktura stanovništva se dijelom izmijenila ali ne u bitnim odnosima.^[1]^[2]

GospodarstvoUredi

Većina se stanovništva bavi stočarstvom ili uzgojem različitih poljoprivrednih kultura, većinom žitarica, te uzgojem vinove loze. Sve je češća pojava seoskog, lovnog i ribolovnog turizma.

Poznate osobeUredi

mr Deneš Šoja dipl.oec
Mile Horvat dipl.pravnik, saborski zastupnik srpske nacionalne manjine
Dušan Jeličić, prof.dr.(arhitekta)
Daniel Hordoši, (Suza) mag. rel. int. - (Stručnjak međunarodnih odnosa i diplomacije, kolumnist.)

Spomenici i znamenitostiUredi

Reformatska crkva u Kneževim Vinogradima, sagrađena 1376
Rimokatolička župna crkva Sv. Mihaela Arkanđela u Kneževim Vinogradima
Srpska pravoslavna crkva posvećena Vavedenju Presvete Bogorodice

ObrazovanjeUredi

Na području općine postoje dvije središnje osnovne škole u Kneževim Vinogradima na hrvatskom jeziku, te u Zmajevcu na mađarskom jeziku i tri područne škole u Karancu, Suzi i Kotlini.

Središnji dječji vrtić "Zeko" djeluje u Kneževim Vinogradima, a područni u Karancu, Suzi i Zmajevcu.

KulturaUredi

Udruga ljubitelja tamburice "Baranjski biseri"
KUD "Kneževi Vinogradi"
SKD "Prosvjeta" Zagreb, pododbor Kneževi Vinogradi
Likovna udruga "KVIN-ART", Kneževi Vinogradi
Mađarska udruga mladeži "Hercegszollosi Mihaly"
KUD "Živojin Žiko Mandić"
Šahovski klub "Vinogradar"

ŠportUredi

NK Borac Kneževi Vinogradi
Taekwondo klub "Kneževi Vinogradi"
Šahovski klub "Vinograd", Kneževi Vinogradi
Streljački klub "Baranjac", Kneževi Vinogradi

IzvorUredi

↑ Taslidžić, Davorin: "Na vratima naroda, na granici svjetova", knjižnica popularna povijest, svezak 1., Beli Manastir, 1999. str. 35, 39, 52, 116
↑ Taslidžić, Davorin: "Osmanski pečat", biblioteka/stoljeća naroda, svezak 1., Beli Manastir, 2001., str. 62, 63

Vanjske povezniceUredi

službene stranice općine Kneževi Vinogradi
Općina Kneževi Vinogradi Inačica izvorne stranice arhivirana 27. listopada 2005.
popis stanovni stanovništva 2021 Inačica izvorne stranice arhivirana 15. siječnja 2022.

Nedovršeni članak Kneževi Vinogradi koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

[1] Taslidžić, Davorin: "Na vratima naroda, na granici svjetova", knjižnica popularna povijest, svezak 1., Beli Manastir, 1999. str. 35, 39, 52, 116

[2] Taslidžić, Davorin: "Osmanski pečat", biblioteka/stoljeća naroda, svezak 1., Beli Manastir, 2001., str. 62, 63

[1]

[2]