Kondicional prvi pomoćnih glagola
Uredi
lice |
jednina |
množina
|
---|
1.
|
ja bih bio/bila |
mi bismo bili/bile
|
---|
2.
|
ti bi bio/bila |
vi biste bili/bile
|
---|
3.
|
on/ona/ono bi bio/bila/bilo |
oni/one/ona bi bili/bile/bila
|
---|
lice |
jednina |
množina
|
---|
1.
|
ja bih htio/htjela |
mi bismo htjeli/htjele
|
---|
2.
|
ti bi htio/htjela |
vi biste htjeli/htjele
|
---|
3.
|
on/ona/ono bi htio/htjela/htjelo |
oni/one/ona bi htjeli/htjele/htjela
|
---|
- Kondicional sadašnji rabi se u izricanju radnje čije je ispunjenje nesigurno ili nemoguće zbog posljedica neke druge radnje. Stoga je skoro neizbježna uporaba kondicionala u složenim pogodbenim rečenicama:
- Popio bih kavu s tobom da nisam u velikoj žurbi.
- Kad bi mi ponudili povišicu, možda bih i nastavio raditi.
- Pogodbene rečenice mogu se koristiti iz uljudnosti, kao zamjena jednostavnom upitu - stoga povezujemo kondicional s izrazitom uljudnosti:
- Priupitao bih vas nešto ako mi dozvolite. umjesto Mogu li vas nešto priupitati?
U staroslavenskom jeziku
Uredi
U staroslavenskom se jeziku kondicional samo ponekad tvorio pomoću aorista glagola biti. Glavni način tvorbe kondicionala je bio posebni oblik glagola biti.[1]
Lice |
Jednina
|
Dvojina |
Množina
|
---|
1.
|
bimъ vidêlъ (-a, -o)
|
nije zabilježena u tekstovima
|
bimъ (bihomъ) vidêli (-y, -a)
|
---|
2.
|
bi vidêlъ (-a, -o) |
biste vidêli (-y, -a)
|
---|
3.
|
bi vidêlъ (-a, -o) |
bǫ (bišę) vidêli (-y, -a)
|
---|
Takav način tvorbe kondicionala se do danas očuvao u čakavskom narječju gdje se kaže:
Lice |
Jednina |
Množina
|
---|
1.
|
bim videl
|
bimo videli
|
---|
2.
|
biš videl |
bite videli
|
---|
3.
|
bi videl |
bi videli
|
---|
- ↑ Stjepan Damjanović. Staroslavenski jezik 5 izdanje. Hrvatska sveučilišna naknada. Zagreb. str. 147. ISBN 953-169-095-2