Otvori glavni izbornik

Kopar (mirođija, dil, slatki januš, koper, lat. Anethum graveolens) je začinska i ljekovita biljka iz porodice Apiaceae (štitarke).

Kopar
A. graveolens
A. graveolens
Sistematika
Carstvo: Plantae
Divizija: Magnoliophyta
Razred: Magnoliopsida
Red: Apiales
Porodica: Apiaceae
Rod: Anethum
Vrsta: A. graveolens
Dvojno ime
Anethum graveolens
Linnaeus

RasprostranjenostUredi

Biljka je podrijetlom iz centralne Azije. Još u 1. stoljeću širi se po srednjoj i sjevernoj Europi. U doba Karla Velikog već je dio svakog carskog vrta. Najveći proizvođač ulja kopra danas je Mađarska.

KarakteristikeUredi

Kopar je jednogodišnja biljka. Naraste od 30 do 120 cm visine. Cijela biljka je glatka i mirisna. Listovi su končasti. Cvjetovi su žuti i narastu na 6 do 10mm dugim drškama, radijalno simetrični i petodijelni. Cvjeta od svibnja do kolovoza. Plodovi su jajoliki, smeđi, 3 do 5mm dugi i 2 do 2,5mm široki. Plod zrije od srpnja do rujna. Sije se sa prvim mrazevima u humusom bogato, osunčano tlo. Aroma biljke je najsnažnija prije cvjetanja. Sjeme biljke je zrelo kad počne tamniti i tada se može brati.

UporabaUredi

U europskoj kuhinji rabi se kao dodatak salatama, umacima, jelima od ribe i kiselim marinadama. Rabi se i kao ljekovita biljka čija ulja pospješuju apetit, olakšavaju probavu i umiruju živce. Jača otpornost na bolesti i djeluje protiv infekcija. Čaj kopra umiruje i pomaže kod nesanice.

Kemijski sastavUredi

Biljka sadrži prvenstveno eterična ulja.

Narodna vjerovanjaUredi

Kopar je poznat još u starom Egiptu kao ljekovita biljka. Rimski gladijatori mazali su tijelo koprovim uljem i jeli hranu začinjenu koperom, jer se vjerovalo da daje snagu. Stari Grci su ga cijenili zbog umirujućeg svojstva. U Bibliji se pominje s metvicom i kimom. Buketić kopra na vratima štiti ukućane od „zlih“ gostiju. Ako mladenka u cipelama na vjenčanju ima zrna kopra i senfa, njena riječ će biti posljednja u kući. Novorođenu djecu se štiti od „zla“ time što ih se pospe koprom i solju, a zrna kopra u džepu štite od „crne magije“.

SinonimiUredi

  • Anethum arvense Salisb.
  • Anethum graveolens var. anatolicum N.F.Koren'
  • Anethum graveolens subsp. australe N.F.Koren'
  • Anethum graveolens var. chevallieri Maire
  • Anethum graveolens var. copiosum N.F.Koren'
  • Anethum graveolens var. nanum N.F.Koren'
  • Anethum graveolens var. parvifolium N.F.Koren'
  • Anethum graveolens var. tenerifrons N.F.Koren'
  • Angelica graveolens (L.) Steud.
  • Ferula graveolens (L.) Spreng.
  • Pastinaca anethum Spreng.
  • Peucedanum anethum Jess.
  • Peucedanum graveolens (L.) C.B.Clarke
  • Peucedanum graveolens (L.) Hiern
  • Peucedanum sowa (Roxb. ex Fleming) Kurz
  • Selinum anethum Roth
  • Selinum graveolens (L.) Vest

Hrvatski nazivi sa autorimaUredi

  • dil, Ortiz, E. L., 1998,
  • kopar mirisni, Schlosser, J.C.K.; Vukotinović, Lj., 1876,
  • kopar, Domac, R., 1994,
  • koper, Šilješ, I.; Grozdanić, Đ.; Grgesina, I., 1992
  • koprc, Šulek, B., 1879,
  • koprić, Šulek, B., 1879,
  • mirodija, Šulek, B., 1879,
  • mirođija, Gelenčir, J.; Gelenčir, J., 1991,
  • slatki januš, Ortiz, E. L., 1998,
Izvori za hrvatsko nazivlje[1]

IzvoriUredi

  1. FCD pristupljeno 14 kolovoza 2018
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Kopar (biljna vrsta)