Kuća za porode

Kuća za porode (primaljski centar) je zdravstvena ustanova u kojoj rade primalje i u kojima se porod odvija u uvjetima koji su nalik uvjetima poroda kod kuće.

Kuća za porode nudi okruženje bliže obiteljskom domu od onog koji se nudi u bolničkom rodilištu, često s više mogućnosti tijekom poroda: neometana konzumacija hrana i pića, glazba i prisustvo obitelji i prijatelja po želji. Kuća za porode se bitno razlikuje od bolnice jer za razliku od većine rodilišta ima udoban namještaj, krevet koji je dovoljno velik za majku, novorođenče i oca djeteta, tuš ili kadu za olakšavanje trudova i porod u vodi.[1]

Neke kuće za porode također nude mogućnosti opioidne injekcije (petidin) i rajski plin (dušikov oksidul) kao način ublažavanje boli.[2][3] U kući za porode žene se mogu ponašati spontano u porodu, birati položaj u kojem žele rađati te se potiče njihovo aktivno sudjelovanje u porodu. Žene koje imaju ozbiljne zdravstvene probleme, nalaze se u rizičnoj skupini ili su imale visokorizične trudnoće trebale bi ozbiljno razmatrati porod u bolničkom okruženju.

Vrste kuća za porodeUredi

Neke kuće za porode se nalaze unutar ili pored bolničkog rodilišta (kao posebna soba ili odjel) - te kuće za porode se također nazivaju primaljski odjeli. Neke kuće za porode nisu vezane uz bolnice. U Austriji je primjerice čest slučaj da je kuća za porode zaseban apartman ili kućica u blizini doma samostalne primalje. Kuće za porode su uobičajene u mnogim zemljama Europske unije, Sjeverne Amerike i vrlo su popularne u Australiji i na Novom Zelandu.

Samostalna kuća za porodeUredi

Samostalna kuća za porode (free-standing birth centre u Velikoj Britaniji odnosno geburtshaus u Austriji, Njemačkoj i Švicarskoj) je mjesto u kojem rade isključivo primalje, a koje nije u sklopu bolničkog rodilišta i koje je najčešće udaljeno od najbližeg bolničkog rodilišta najviše 30 minuta vožnje. Kuća za porode može biti u vlasništvu jedne ili više primalja, ili u privatnom vlasništvu, ili u vlasništvu treće osobe koja iznajmljuje svoj prostor primaljama odnosno ženama koje žele roditi u kući za porode.

Kuća je opremljena sa svime što se nalazi i na primaljskom odjelu u bolnici, a razlika je u tome što je bolnica udaljenija, a primalje koje rade u kućama za porode su najčešće samostalne djelatnice koje ne rade u bolničkim rodilištima. U kući za porode rodilja najčešće rađa uz svoju odabranu primalju koja joj je ujedno i pratila trudnoću. Kuće za porode najčešće imaju ugovor s najbližom bolnicom o prihvatu žena kojima je potrebno bolničko liječenje iz nekog razloga te su transferi uhodani i jednostavni.

Nakon poroda u kući za porode, majka, novorođenče, otac i mlađa djeca, borave u kući jedan ili više dana, a o njima skrbi primalja. Kuća za porode je dobra opcija za žene koje iz nekog razloga ne žele ili ne mogu roditi u vlastitom domu, ali žele skrb odabrane primalje.

Primaljski odjel u bolniciUredi

Primaljski odjel (midwifery-led unit) je dio bolničkog rodilišta koji se nalazi u sklopu bolnice (najčešće je odvojen hodnikom ili se nalazi na drugom katu od bolničkog rodilišta) i u kojemu rade isključivo primalje, bez prisustva liječnika. Odjeli su uređeni tako da ne izgledaju kao bolnički odjeli i opremljeni su namještajem i pomagalima koja omogućavaju ženi različite položaje i tehnike za olakšavanje trudova. Takvi odjeli opremljeni su bazenom za porod u vodi i tušem za hidroterapiju.

Primalje koje rade na primaljskom odjelu su bolničke primalje. Po dolasku u bolnicu rodilji se dodjeli primalja koja je dežurna iako u nekim zemljama uz rodilju dolazi odabrana primalja koja je pratila trudnoću. Primalje imaju opremu koja im treba za manje komplikacije u porodu kod majke ili djeteta.

Ako se pokaže potreba za transferom na bolnički odjel radi liječničke skrbi zbog komplikacija u porodu to je vrlo jednostavno jer se bolnički odjel nalazi u istoj zgradi. Boravak na primaljskom odjelu odnosno u bolničkom rodilištu nakon poroda ovisi od ustanove do ustanove, ali najčešće, ako nema komplikacija nakon poroda, majka i novorođenče se otpuštaju kući unutar 24 sata od poroda.

Sigurnost poroda u kući za porodeUredi

Studija iz SAD-a[4] i Britanije[5] dokazale su između ostalog, da 9 od 10 žena koje su planirale roditi u kući za porode ostvarile vaginalni porod – više od onih u bolničkim rodilištu, gdje to ostvari samo 7 od 10 žena. Dvije od deset žena su morale iz nekog razloga na kraju roditi u bolničkom rodilištu, a samo je mali broj hitnih transfera u bolničko rodilište (manje od 1%).

Obje studije su pokazale da je sigurnost poroda u kući za porode za majku i dijete vrlo slična onoj u bolničkom rodilištu, uz puno manje intervencija za majku. To znači da se majka u prosjeku puno brže i lakše oporavi od poroda u kući za porode nego nakon onog u bolničkom rodilištu te da je nakon poroda u kući za porode zadovoljnija.

Cochrane sustavni pregled također je dokazao prednosti poroda u kući za porode[6]:

  • Manji su izgledi da će rodilja trebati lijekove za olakšavanje boli
  • Manji su izgledi da će rodilja dobiti drip, što znači da su trudovi manje bolni
  • Manji su izgledi da se koristi vakuum
  • Manji su izgledi da se rodilji učini urez međice (epiziotomija)
  • Manji su izgledi da će porod biti dovršen carskim rezom
  • Žene su pozitivnije ocijenile svoje iskustvo poroda
  • Stope dojenja 6-8 tjedana nakon poroda su veće

Kuće za porode u HrvatskojUredi

U Hrvatskoj postoji samo jedan model skrbi u rodilištu - medicinski ili opstetrički model skrbi u porodu. U njemu su liječnici odgovorne osobe te moraju biti prisutni na svakom porodu, a primalje su njihove pomoćnice i ne rade samostalno. Iako primalje provode najviše vremena sa ženom, one službeno nemaju mogućnost samostalno pratiti porod i preporučiti postupke ili intervencije. Stoga, model poroda u kući za porode nije prisutan u Hrvatskoj, a žene koje žele roditi u kući za porode to čine u zemljama okruženja, poput Austrije.

IzvoriUredi

  1. Mackey M. Prosinac 2001. Use of Water in Labor and Birth. Clinical Obstetrics and Gynecology. 44 (4): 733–749. doi:10.1097/00003081-200112000-00011. PMID 11600854
  2. All about birth centres. BabyCentre UK. Pristupljeno 10. prosinca 2020.
  3. Rosen M. Svibanj 2002. Nitrous oxide for relief of labor pain: A systematic review. American Journal of Obstetrics and Gynecology. 186 (5 Suppl): 110–126. doi:10.1016/S0002-9378(02)70186-5. PMID 12011877
  4. Stapleton, Susan Rutledge; Osborne, Cara; Illuzzi, Jessica. Siječanj 2013. Outcomes of Care in Birth Centers: Demonstration of a Durable Model. Journal of Midwifery & Women's Health (engleski). 58 (1): 3–14. doi:10.1111/jmwh.12003. ISSN 1526-9523
  5. McCourt, Christine; Rayment, Juliet; Rance, Susanna; Sandall, Jane. 2014. An ethnographic organisational study of alongside midwifery units: a follow-on study from the Birthplace in England programme. Health Services and Delivery Research. NIHR Journals Library. Southampton (UK). PMID 25642493
  6. Alternative versus conventional institutional settings for birth. www.cochrane.org (engleski). Pristupljeno 25. rujna 2021.