Obični zanovijet
Obični zanovijet (Obični negnjil, djetelinovo drvo, lat. Laburnum anagyroides), je vrsta iz porodice mahunarki (Fabaceae) koja pripada rodu negnjil, zanovijet ili zlatna kiša. Prirodno stanište ove biljke je u Srednjoj i Južnoj Europi.
Obični zanovijet | |
---|---|
Sistematika | |
Carstvo: | Plantae |
(nesvrstani) | Angiospermae |
Divizija: | Tracheophyta |
Razred: | Magnoliopsida |
(nesvrstani) | Rosidae |
Red: | Fabales |
Porodica: | Fabaceae |
Potporodica: | Faboideae |
Tribus: | Genisteae |
Rod: | Laburnum |
Vrsta: | L. anagyroides |
Dvojno ime | |
Laburnum anagyroides Medik., 1787. | |
Sinonimi | |
Cytisus laburnum L. | |
Baze podataka | |
Raste i cvjeta u suhim i blagim habitatima, posebice u vapnenastim tlima južne Europe.
Opis
urediObični zanovijet je malo listopadno drvo ili veliki grm, koji može narasti do 7 metara visine. Ima glatku koru, tamnozelene široke grane i viseće dlakave grančice. Listovi se uglavnom sastoje od tri dijela te su ovalni s dugim peteljkama; glatki su na gornjoj strani te dlakavi na donjoj. Cvate tijekom svibnja i lipnja.[1]
Laburnum anagyroides cvjeta u kasno proljeće cvjetovima koji su graškasti, žuti, gusto nabijeni i pendulozni grozdovi dugi 10–25 cm. Cvjetovi su zlatnožuti, slatka mirisa i obično cvjetaju u svibnju.
Sjemenke su u mahunama punih mnogobrojnim crnim sjemenkama koje sadrže citizin, alkaloid krajnje otrovan za ljude kao i za koze i konje, osobito kad nisu zreli. No neke divlje životinje poput zečeva i jelena hrane se njima bez ikakvih popratnih tegoba, i zbog toga u nekim krajevima vjeruju da ova biljka ima čarobne osobine.
Svi dijelovi biljke sadrže citizin i otrovni su ako se konzumiraju.
Uporaba
urediDrvo je tvrdo i teško, žute/smeđe boje, pogodno za izradu stupova, obradu drva i kao gorivo. U prošlosti koristilo ga se za izradu lukova, za što se koristi i danas kad se oživljavaju povijesni događaji.
Drvo je također poznato kao "lažna ebanovina" jer drvo iz vrlo starih primjeraka može se koristiti umjesto ebanovine.
Uzgoj
urediLaburnum anagyroides uzgaja se kao ukrasno drvo. Najčešća ukrasna biljka iz ovog roda je hibrid ove vrste i Laburnum alpinum — Laburnum × watereri. Kao poznatiji kultivari su 'Aureum', 'Bullatum', 'Carlieri', 'Chrysophyllum', 'Incisum', 'Pendulum', 'Quercifolium', 'Serotinum', 'Sessilifolium' i 'Variegatum'.
Hrvatski nazivi i autori
uredi- djetelinovo drvo, Šulek, B., 1879,
- kopitak gorski, Šulek, B., 1879,
- kopitica, Šulek, B., 1879,
- negnjil, Kušan, F., 1956,
- obična zanovijet, Forenbacher, S., 1998,
- obični zanovijet, Domac, R., 1994,
- pucalika, Šulek, B., 1879,
- tilovina, Šulek, B., 1879,
- utin, Šulek, B., 1879,
- zanovet grozdocvjetni, Schlosser, J.C.K.; Vukotinović, Lj., 1876,
- zanovijet, Kušan, F., 1956,
- žilovina, Šulek, B., 1879,
- žuti bagrem, Kušan, F., 1956
- izvori za hrvatsko nazivlje[2]
Izvori
uredi- ↑ Kilbracken, J. 1995. Easy way guide Trees. Larousse. ISBN 0-7523-0027-X
- ↑ FCD