Lezgini

Lezgini su narod koji živi u Kavkazu u predjelima oko rijeke Samur. Ova oblast je poznata i pod nazivom Lezgistan. Računa se da ima oko 800 000 Lezgina, od kojih oko polovine živi u ruskoj republici Dagestanu, dok druga polovina živi u Azerbajdžanu. Prema popisu stanovništva u Rusiji 2010. živjelo je 385 240 Lezgina u Dagestanu.[1] u cijeloj Rusiji 473.722.[2]

Lezgijska djevojka

Legzijski jezik dio je skupine sjevernoistočnih kavkaskih jezika.

PovijestUredi

 
Oblast na Kavkazu gdje uglavnom obitavaju Lezgini
 
Lezgijski ratnik iz Ahtija

U 8. stoljeću Legzini prelaze na sunitski islam. Kasnije padaju pod utjecaj Gruzijaca i Armenaca, koji su ih pokušali obratiti na kršćanstvo no ne uspjevaju. U 16. stoljeću osvajaju ih Osmanlije, a kasnije Iranci.

Početkom 19. stoljeća ova regija potpada pod rusku vrhovnu vlast. Granica uz rijeku Samur bila je prvo ruska a kasnije i unutar sovjetskih uprvanih granica. Poslije neovisnosti Azerbajdžana, Lezgini su se suočili sa idejom da žive u dvije države. Dok Lezgini u Dagestanu uživaju kulturnu autonomiju, azerbajdžanski Lezgini su izloženi procesu asimilacije.

Poznati LezginiUredi

  • Sulejman Kerimov (* 1966) - ruski poduzetnik, oligarh i političar

LiteraturaUredi

  • Friedrich Bodenstedt: Ada, die Lesghierin. Ein Gedicht. Berlin 1953.

Vanjske povezniceUredi

Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Lesgier

IzvoriUredi