Ludovik II., car Svetog Rimskog Carstva
Ludovik II. (825. – 12. kolovoza 875.), car Svetog Rimskog Carstva od 855 godine.
 |
Ovaj članak ili dio članka nije pokriven izvorima. Pomozite Wikipediji navođenjem odgovarajućih knjiga, članaka u časopisima ili internetskih stranica. |
Mladost uredi
Otac Ludovika II car Lotar I. mu samo godinu dana nakon sklapanja ponižavajućeg mirovnog sporazuma u Verdunu dodjeljuje Italiju na upravljanje čiji on kralj postaje 844. godine. To tada ovom ambicioznom 19 godišnjem mladiću nije bilo dovoljno pa odmah po dolasku u Rim pokušava prisiliti papu da ga okruni za cara. Iako je taj pokušaj završio neuspješno, njegove molbe ocu povodom carske krunidbe bivaju udovoljene 850 godine kada Ludovik II. postaje mlađi car.
Car uredi
Abdikacija i nedugo potom smrt Lotara I. 855 godine kojom Ludovik II. postaje neupitni car Svetog Rimskog Carstva dovodi do njegovog nezadovoljstva očevom podjelom države koja njemu daruje krunu, a njegovom mlađem bratu Lotaru franačku prijestolnicu Aachen. Kratkotrajni rat među braćom završava 858 godine zbog vojne prijetnje vlastitih rođaka Karla II. i Ludviga Njemačkog koji pokušavaju iskoristiti ovaj bratoubilački rat. Tim mirom završava uplitanje Ludovika u europske poslove pošto se od tada bavi samo obranom Italije od napada Saracena. Jedini izuzetak od toga pravila je pripajanje Provanse 863 godine nakon smrti svoga brata Karla koji umire bez nasljednika.
Saracenski ratovi uredi
Tijekom svoga desetak godina dugog ratovanja radi obrane Italije od arapske invazije Ludovik II. postiže nekoliko neupitnih vojnih uspjeha. Prvi je kopnena pobjeda iz 866 godine, dok drugi nastupa osvajanjem Barija 871. godine u savezu s Bizantskim carstvom koje potom anektira ovaj grad. Takvom ipak nezadovoljavajućem razvoju događaja pruža pomoć vojvoda od Beneventa koji uplašen jačanjem carske vlasti u južnoj Italiji izdajnički zarobljava svoga cara u kolovozu 871 godine. Nakon puštanja iz zatočeništa Ludovik II ponovno pobjeđuje Saracene od čije vlasti oslobađa grad Capuu. Nedugo potom preminuo je u svojoj pedesetoj godini.
Carski nasljednici uredi
Kako je u trenutku smrti imao samo kćer, njegovom smrću izumire zakonita muška loza Karolinga putem najstarijeg sina Ludovika I. Pobožnog, Lotara I. Jedini stvarni muški potomak ove loze je bio Hugo, sin Ludovikovog brata Lotara, koji je još 869 godine proglašen vanbračnim.
Odluka pape da se za carskog nasljednika Ludovika II. proglasi francuskog kralja Karla II. izaziva novi neminovni franački građanski rat.
Zanimljivost uredi
Iako danas svi kraljevske kuće u Europi potječu po ženskoj liniji od Karla Velikog, potomstvo ovoga cara je daleko nadmašilo sve njegove preostale rođake. Unuk Ermegarde, kćerke Ludovika II., je bio burgundski kralj Rudolf II. čiji unuk je Oton II. Njegov praunuk je bio Ladislav I. Sveti čiju kćer ženi bizantski car Ivan II. Dobri Komnen. Potomak ovoga cara iz XII. stoljeća po ženskoj liniji je trapezuntski car Ivan IV. iz XV. stoljeća.
Kćer ovoga cara je bila baka perzijskog šaha Ismaila I. čiji potomci su se redovno ženili vladarima carstva Velikog Mogula. S druge strane princeze ovoga carstva su se redovno ženile s raznim vladarima današnje Indokine i Indonezije. Današnji vladar kojemu se sa stopostotnom sigurnošću može utvrditi da je potomak jednog od tih mogulskih vjenčanja je brunejski sultan.