Bari

Bari

Regija:	Apulija
Pokrajina:	Bari (BA)
Koordinate:	41°8′N 16°52′E / 41.133°N 16.867°E / 41.133; 16.867
Visina:	1 m
Površina:	116 km²
Stanovništvo:	326,792 (2006.)
Gustoća stanovništva:	2.817 stan./km²
Poštanski broj:	70100
Pozivni broj:	080
ISTAT-broj:	072006
Svetac zaštitnik:	Sveti Nikola
Bari Bari na zemljovidu Italije
Službena stranica:	Bari

Bari je grad i luka, upravno središte istoimene pokrajine Bari i središte talijanske provincije Puglia s izlazom na Jadransko more. Ima oko 334.000 stanovnika (2007.). U Bariju je razvijena prehrambena, petrokemijska, tekstilna, grafička, strojarska, kovinska i dr. industrija, i poznat je kao studentski grad. Bari je željezničko i cestovno čvorište s robnom trajektnom lukom. U Bariju se održava poznati sajam Fiera Del Levante koji se održava od 1930. godine. Današnji grad se sastoji od starog dijela grada na poluotoku opasanog zidinama, novih dijelova uz obalu i industrijskih dijelova u zaleđu. Zaštitnik grada je sveti Nikola čija je bazilika sagrađena 1087. godine. Značajno trgovačko središte s poznatim modnim trgovinama (Armani i Vouitton).

Zemljopis uredi

Bari je smješten na jugu Italije na Jadranskom moru. Obala je ravna, ali grad ima dobru zaštićenu luku. Reljef je nizinski. Klima je sredozemna s blagim zimama i vrućim i suhim ljetima.

Povijest uredi

Najvjerojatnije su ga utemeljili Iliri oko 1500. pr. Kr., a Grci su prvi osnovali koloniju Barion koja nije imala veće značenje. U rimskom razdoblju (već u 2. st. pr. Kr.) je grad Barium bio značajno uporište na cesti Via Traiana koja je vodila od Rima do Brindisija i bila glavna veza Rima s Grčkom. Nakon pada Rimskog Carstva su prostor grada zauzeli Goti i kasnije Langobardi. Za vrijeme njih su uspostavljeni zakoni (Consuetudines Barenses) koji su bili temelj zakonodavstva u okolnim gradovima.

847. godine su grad zauzeli Arapi (Saraceni) i osnovali Emirat Bari koji je bio jedini centar islama na talijanskom tlu i trajao do 871. godine. 871. su Arape protjerali Franci uz veliku pomoć hrvatskog kneza Domagoja koji je poslao mornaricu. Grad je došao pod bizantsku vlast. 1009. je izbila pobuna Langobarda koja je ugušena 1018. 1071. su grad zauzeli Normani. 1087. su u grad prenesene moći sv. Nikole koji je postao zaštitnik grada. Nakon toga u grad dolaze brojni hodočasnici. 1098. je papa Urban II. sazvao crkveni sabor u Bariju koji je neuspješno pokušao pomiriti katoličku i pravoslavnu crkvu. 1117. je ponovo došlo do pobune Langobarda koji će i u kasnijem razdoblju podići više pobuna. Bari je u pobunama više puta bio razaran i obnavljan.

Od kraja 16. st. je Bari dio Napuljskog Kraljevstva. U okolici grada se pojavila malarija i to je štetilo njegovom razvoju. Od 1861. je dio ujedinjene Italije i razvio se u najveću južnotalijansku luku. Tijekom 2. svj. rata 1943. su njemački bombarderi u Bariju pogodili savezničke brodove s kemijskim oružjem. Pritom je otrovano mnogo stanovnika grada.

Tijekom prošlosti postojale su brojne hrvatske veze s Barijem, od sudjelovanja hrvatskog brodovlja u oslobađanju grada od opsade Saracena (870. – 871.), da bi se za vrijeme turskih ratova u okolicu doselili brojne izbjeglice i stvorile veliku hrvatsku iseljeničku zajednicu koja je djelovala i istakla se u području trgovine, pomorstva i dr.

Povijesna jezgra Barija

Bazilika sv. Nikole

Znamenitosti uredi

Najpoznatija znamenitost je bazilika sv. Nikole u kojoj se čuvaju njegove moći. Značajna je katedrala sv. Sabina u bizantskom stilu. Postoje ostaci normanske tvrđave (Castello Svevo). Poznata su kazališta Teatro Petruzzelli (u obnovi) i Teatro Margherita smješteno u samom centru grada.