Lujo Margetić
Lujo Margetić (Donja Stubica, 18. listopada 1920. – Rijeka, 17. svibnja 2010.) bio je hrvatski povjesničar i akademik.
Životopis uredi
Iako rođen u Hrvatskom zagorju, Lujo Margetić bio je podrijetlom Primorac. Otac Tito bio je podrijetlom s Grobnišćine, a majka Zora Turina iz Bakarca.[1]
U Zagrebu je završio Prvu klasičnu gimnaziju te, 1945. g., Pravni fakultet na kojem je i doktorirao 1946. godine.[2][3][1]
Sudjelovao je u Narodnooslobodilačkom pokretu u Primorju.[1]
Nakon doktorata je radio u Ministarstvu industrije NR Hrvatske u Zagrebu, a 1948. g. seli u Rijeku gdje radi u Općini Rijeka, a potom u "Elektroprimorju".[1]
Preminuo je u Rijeci 17. svibnja 2010. godine u 90-oj godini.[2]
Akademska karijera uredi
Prvi znanstveni rad, Pravo u Hesiodovu epu Erga hai hemerai, objavio je 1962. g. u uglednom skopskom časopisu Živa antika.[1]
Od 1975. g. je docent "Rimskog prava" na pravnom fakultetu u Rijeci. Nakon toga postaje nositelj kolegija "Rimsko pravo", "Opća povijest države i prava", a potom i "Povijest države i prava naroda Jugoslavije". Zvanje izvanrednog profesora stekao je 1977. g., a 1980. g. redovitog. 1995. g. dobio je zvanje profesora emeritusa.[4] Umirovljen je 1989. g., ali je i dalje aktivno proučavao i pisao.
Izvanredni član JAZU-a postaje 1986. g., a od 1991. g. punopravni član HAZU-a.[4][5]
Bibliografija uredi
Bavio se prvenstveno hrvatskom srednjovjekovnom pravnom poviješću, na koju tematiku se odnosi oko dvije trećine njegovih djela. Preostala trećina radova odnosi se na pravnu povijest starog vijeka, tj. grčko, rimsko i bizantsko pravo. Autor je velikog broja radova o povijesti Rijeke i Kvarnera. Sveukupno je objavio oko 60 knjiga, 5 skripata i 410 članaka, rasprava i prikaza na hrvatskom i stranim jezicima.[6][2]
Nagrade i priznanja uredi
Dobitnik je nagrade za životno djelo Grada Rijeke 1991. i Državne nagrade za životno djelo 1998. godine.[2]
Na Pravnom fakultetu u Rijeci održana je 7. lipnja 2010. godine komemoracija na kojoj su mu zahvalu i priznanje, između ostalih, odali riječki gradonačelnik Vojko Obersnel, dekan fakulteta dr. Miomir Matulović te istaknuti akademik i Margetićev osobni prijatelj Petar Strčić. Pri tome je dekan Matulović izjavio: "Impresivan je njegov znanstveni opus: 410 radova, od čega 49 knjiga. Znanstveni dopinos akademika Margetića je iznimno širok, gotovo nemjerljiv. A u komunikaciji sa studentima i s osobljem fakulteta bio je pristupačan."[7]
Izvori uredi
- ↑ a b c d e Novosti Pravnog fakulteta u Rijeci (PDF). Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 21. studenoga 2011. Pristupljeno 19. svibnja 2010. journal zahtijeva
|journal=(pomoć) - ↑ a b c d Dnevne novine "Novi list" o Luji Margetiću[neaktivna poveznica]
- ↑ Kratka biografija na Web stranici HAZU
- ↑ a b Biografija Luje Margetića na službenim stranicama Pravnog fakulteta u Rijeci. Inačica izvorne stranice arhivirana 4. travnja 2011. Pristupljeno 19. svibnja 2010. journal zahtijeva
|journal=(pomoć) - ↑ Kratka biografija na Web stranici HAZU. Inačica izvorne stranice arhivirana 9. lipnja 2010. Pristupljeno 18. svibnja 2010. journal zahtijeva
|journal=(pomoć) - ↑ Bibliografija Luje Margetića
- ↑ Dnevne novine Novi list - Komemoracija za akademika Luju Margetića