Kuštrava sunčanica
Kuštrava sunčanica ili crvenkasta sunčanica (lat. Chlorophyllum rhacodes ili prije Macrolepiota rhacodes, odnosno Lepiota rhacodes) je jestiva gljiva iz obitelji Agaricaceae (pečurke).
Kuštrava sunčanica | |
---|---|
Sistematika | |
Carstvo: | Gljive |
Koljeno: | Basidiomycota |
Razred: | Agaricomycetes |
Red: | Agaricales |
Porodica: | Agaricaceae |
Rod: | Chlorophyllum |
Vrsta: | C. rhacodes |
Dvojno ime | |
Chlorophyllum rhacodes Massee (1898.) | |
Baze podataka | |
Opis
uredi- Klobuk kuštrave sunčanice je širok od 5 do 15 centimetara, stožast, tup, zatim okrugao, polukuglast i na kraju otvoren ali bez ispupćenja na sedini, mesnat; prekriven je debelom smeđom kožicom koja je raspucana na široke pravilne krpe; središte klobuka je tamnosmeđe i tvrdo.
- Listići su gusti, slobodni, pomiješani s kraćima, bijeli; na pritisak prstom pocrvene, na kraju prljavosmeđi.
- Stručak je visok od 10 do 15 centimetara, cilindričan, na dnu jako zadebljan, cjevasto šupalj, u pravilu bijel ili svijetlosmeđ, na kraju smeđ s uzdužnim vlakancina; vjenčić je opnast, bjelkast ili sivkast i može se pomicati po stručku gore-dolje kao i u velike sunčanice.
- Meso je bijelo, na lom ili prerez nožem brzo mijenja boju u crvenkastosmeđu da bi na kraju postalo prljavosmeđe boje; miris i okus ugodni.
- Spore su eliptično jajolike, bijele, 10 – 15 x 6 – 7 μm.
Kemijske reakcije
urediMeso s kalijevom lužinom postaje prljavobijelo, sa željeznim sulfatom svijetlozeleno, a s fenolanilinom se trenutno oboji u crveno, a zatim postane ljubičasto.
Stanište
urediRaste u listopadnim i crnogoričnim šumama, na terenima bogatim humusom, od ljeta do kraja jeseni.
Upotrebljivost
urediKuštrava sunčanica je jestiva. Upotrebljava se samo klobuk jer je stručak žilav i tvrd (kao i kod velike sunčanice).[1]
Sličnosti
urediRazlikuje se od velike sunčanice po manjem rastu, po stručku koji je gladak, po mesu koje mijenja boju u crvenkastosmeđu i klobuku koji je vrlo široko krpast. Mogu se pronaći i drugi specimeni roda Lepiota koji mijenjaju boju mesa, na primjer Lepiota badhami Bk, ali ima vjenčić čvrsto zalijepljen na stručak. U novije vrijeme u literaturi se spominje vrlo slična otrovna vrsta Macrolepiota rhacodes var. hortensis Pilat. Od kuštrave sunčanice razlikuje se gotovo gomoljastom zadebljanju osnove stručka, svjetlije je boje i većeg je rasta. U okolici Zagreba prilično je česta.
Slike
uredi
|
Izvori
uredi- ↑ Romano Božac: "Gljive – morfologija, sistematika, toksikologija", Školska knjiga Zagreb, Grafički zavod Hrvatske, 1993.