Otvori glavni izbornik

Matteo Giulio Bartoli (22. studenog 1873. Labin23. siječnja 1946. Torino) bio je talijanski jezikoslovac.

Matteo Giulio Bartoli
Rođenje 22. studenoga 1873.
Smrt 23. siječnja 1946.
Nacionalnost Talijan
Zanimanje filolog romanist
Portal: Životopis

ŽivotopisUredi

Studirao je na Sveučilištu u Beču, gdje mu je profesor bio Wilhelm Meyer-Lübke, kod kojega je i doktorirao na dalmatskome.

Bio je profesor na Sveučilištu u Torinu od 1907. do smrti. Predavao je i Antoniju Gramsciju.

Poznat je po istraživanju dalmatskog jezika u knjizi Das Dalmatische, prvom djelu koje opisuje taj danas izumrli jezik, temeljenome na Bartolijevoj doktorskoj disertaciji. To djelo je izvorno napisano na talijanskom, a kasnije je objavljen prijevod na njemački. Ipak, izvorni rad je izgubljen tako da je sačuvana samo njemačka inačica, a talijanski prijevod je objavljen tek 2000. godine. Bartoli je podatke o ovom jeziku prikupio 1897. od posljednjeg njegovog govornika Tuone Udaine Brbura koji je poginuo godinu dana kasnije.

Poznat je i po istraživanju lingvističke geografije.

Znanstveni prinos: Četiri pravilaUredi

Bartolija su proslavila ova četiri pravila do kojih je došao proučavajući Gilliéronov Francuski lingvistički atlas.

  • Pravilo izoliranog područja

Stariji jezični oblici obično se nalaze u izoliranim područjima i stoga manje izloženima trgovini i komunikacijama. Čuveni primjer je Island koji je očuvao oblik jezika veoma sličan staronorveškome. U hrvatskim govorima u Gradišću i Moliseu nalaze se oblici zabačeni u govorima u Hrvatskoj.

Primjer:

talijanski: cena [ʧena] > sardski: cena [kena]

Sardinija je izolirano područje i čuva velar /k/ i ispred /i/, odnosno /e/ (jednako kao preostatci dalmatskoga: kapula, kimak).

  • Pravilo središnjeg područja

na perifernim područjima obično se čuva stariji oblik nego u središnjim zonama.

Primjer:

latinski: circus (stariji oblik) > španjolski: cerco / Rumunjski1: cerc

latinski: circulus (noviji oblik, deminutiv) > talijanski: cerchio

Hispanija Španjolska) i Dacija Rumunjska bile su rubna područja Rimskog Carstva.

  • Pravilo šireg područja

Obično se na prostranijim područjima čuva starija faza od one u manjim zonama.

Primjer:

latinski: et (stariji oblik) > francuski: et / talijanski: e

latinski: sic (noviji oblik) > rumunjski: si

To pravilo vrijedi samo ako zona nije suviše izložena.

  • Pravilo kasnijeg područja

Starija faza jače teži očuvanju na područjima kamo je jezik prispio kasnije.

Primjer:

latinski: edĕre > španjolski: (comedere) > comer

U talijanskome glagol „edĕre“ (jesti) zabačen je u korist kasnolatinskoga manducare (žvakati).

latinski: manducāre > talijanski: mangiare

U Španjolsku, rubnu provinciju Rimskog Carstva, latinski je dakako stigao kasnije nego u Italiju, gdje je nastao.

Važnija djelaUredi

  • Das Dalmatische, Wien, (1906.)
  • Introduzione alla neolinguistica, Ginevra, (1925.)
  • Saggi di linguistica spaziale, Torino, (1945.)
  • Breviario di neolinguistica, Modena, (1925.; zajedno s G. Bertonijem)
  • Alle porte orientali d'Italia. Dialetti e lingue nella Venezia Giulia, Torino, (1945.)

BibliografijaUredi

  • Benvenuto Terracini, “Matteo Giulio Bartoli”, u: Letteratura italiana. I critici, sv. IV, Milano: Marzorati, 1987, str. 2751-2762.

Vanjske povezniceUredi