Otvori glavni izbornik
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Gradišće. Za druga značenja, pogledajte Gradišće (razdvojba).

Gradišće (njemački: Burgenland, bavarski: Burgnlånd, mađarski: Őrvidék, slovenski: Gradiščanska, prekomurski: Gradišče) je najistočna i najmlađa savezna država (njem. Bundesland) Republike Austrije.

Gradišće
Burgenland
Zastava Grb
Zastava Grb
Položaj Gradišća na karti Austrije
Glavni grad Željezno
Najveći grad Željezno
ISO 3166-2 AT-1
Površina 3.965,46 km² (7. od 9)
 - kopna 3.680 [km²] (92,8 %)
 - vode 286 km² (7,2 %)
Koordinate
 - z. š. 46° 50' - 48° 7'
 - z. d. 16° 30' - 17° 6'
Veličina
 - sjever-jug 143 km
 - istok-zapad 85 km
Najviša točka 884 m (Geschriebenstein)
Najniža točka 114 m (kod Apetlona)
Stanovništvo 9. od 9
 - ukupno (2001.) 277.569
 - gustoća 70/km²
Gradišće s općinama
Službena stranica www.bgld.gv.at

Zemljopisni položajUredi

Za razliku od većine austrijskoga ozemlja, veći dio Gradišća se nalazi u panonskoj ravnici, posebno sjeverni dio. Gradišće graniči prema zapadu s austrijskim pokrajinama Štajerskom (Steiermark) i Donjom Austrijom (Niederösterreich); prema istoku s Mađarskom, a dijeli i kratku granicu sa Slovenijom na jugu i Slovačkom na sjeveru.

PovijestUredi

U sklopu Austro-ugarske Gradišće je pripadalo mađarskom dijelu monarhije. Umjesto «Gradišće», u uporabi je prevladavao izraz «Zapadna Mađarska». Raspadom Austro-ugarske nakon Prvog svjetskog rata rodio se među većinskim njemačkim stanovništvom pokret za priključenje Austriji. Nakon tri godine borbi i dugačkih pregovora pokrajina je priključena Austriji 1921 godine. Od tada je jedna od ukupno 9 austrijskih saveznih zemalja.

GospodarstvoUredi

Gradišće je – posebno zbog nepovoljnoga položaja tijekom hladnoga rata - ostalo najnerazvijenijom austrijskom pokrajinom. Zbog toga se veliki dio stanovnika iselio tijekom 20. stoljeća, prije svega u veće gradove kao što su Beč i Graz, ali i u Ameriku. Danas je Gradišće jedna od pokrajina koje primaju financijsku i inu potporu za razvoj lokalnog gospodarstva od Europske unije.

StanovništvoUredi

Prema podatcima iz 1991. godine, od oko 250.000 stanovnika Hrvatima se izjasnilo 29.000, 5.000 Mađarima, a 122 Romima, s tim da Romi tada još nisu bili službeno prihvaćeni kao manjina pa se taj zadnji broj odnosi samo na osobe koje su navele romski jezik kao materinski. Predstavnici manjina procjenjuju da je realan broj gradišćanskih Hrvata oko 45.000, a Mađara oko 25.000. Posebno što se tiče Roma, situacija je dodatno komplicirana jer se ljudi još uvijek srame romskoga identiteta i podrijetla te radije navode neku drugu nacionalnost. Ocjenjuje se da ima nekoliko tisuća Roma.

KulturaUredi

30. rujna 2018. su u Gradišću predstavili 21 kulturni spomenik za Dan spomenikov, a pod geslom „Diliti dragocjenosti - Ljeto europskoga kulturnoga jerbinstva“.[1]

PovezniceUredi

MedijiUredi

ObrazovanjeUredi

IzvoriUredi

  1. (): Dan spomenikov, ÖRF, 30. rujna 2018. Pristupljeno 4. listopada 2018.
  2. 2,0 2,1 Hrvatski iseljenički zbornik 2010. Sanja Vulić: Perspektive nakladništva hrvatskih manjina, str. 159.