Matjo
Matjo (mađ. Matyó) je etnička skupina koja je po doseljenju Mađara, poput Paloka, zadržala slavensku kulturu u području koje su naseljavali, zapadno od gorja Bükk u Velikoj mađarskoj nizini (Alföldu).[1] Prema predaji, sami su se prozvali „Matjo” u čast kralja Matije Korvina koji je njihovom središtu, Mezőkövesdu, na blagdan sv. Ladislava 1472. god. darovao status trgovišta. No, zapravo su ih tako pogrdno prozvali protestantski stanovnici na sjeveru u 18. stoljeću kako bi se razlikovali od katoličkih Matja koje su smatrali primitivnima.
| Narodna umjetnost i vez tradicionalne zajednice Matjo | |
|---|---|
 UNESCO – Nematerijalna svjetska baština
| |
| |
 Mađarska
| |
| Regija: | Europa i Sjeverna Amerika |
| Godina upisa: | 2012. |
| Ugroženost: | - |
| Poveznica: | UNESCO:00633 |
Danas njihovi mađarizirani potomci uglavnom žive u Matyóföldu, tj. okolici Mezőkövesda, Tarda i Szentistvána (Boršod-abaújsko-zemplénska županija), koji se odlikuju matjo seoskim kućama, ali u kojima se uvelike razlikuje narodna nošnja.[2] Naime, narodna nošnja i ukrasni vez je najkarakterističnija odlika njihove kulture. Zbog toga je narodna umjetnost veza tradicionalne zajednice Matjo upisana na popis nematerijalne svjetske baštine u Europi u prosincu 2012. godine kao seoska djelatnost koja jača međuljudske odnose i koheziju zajednice, dok istovremeno mogućava individualno umjetničko izražavanje.[3]
Matjo vez se odlikuje cvjetnim motivima koji se nalaze na vezovima ravnim bodom i ukrasnim predmetima. Njime se ukrašava narodna nošnja cijele regije, koja se nosi tijekom svečanosti, te narodnih festivala. Njihovi cvjetni motivi su odigrali ključnu ulogu u jačanju identiteta Matjo zajednice i pored veza danas se javljaju i u uređenju interijera, suvremenoj modi i arhitekturi. Članovi Matjo zajednice osnovali su Matyó umjetničko-narodnu udrugu 1991. godine, koja prenosi vještine vezenja i organizira brojne kulturne priredbe i nastupe. U njihovom Borsóka krugu vezenja svatko može naučiti umjetnost, tehniku i motive Matjo veza od iskusnih majstora. Također, u njihovom plesnom ansamblu članovi nose fino izvezene tradicionalne nošnje, čime se doprinosi njihovom održanju. Nacionalna popularnost Matjo veza danas omogućuje ženama pomoćni prihod kojim mogu kupiti fine tkanine i pribor potreban za izradu raskošnih kostima.[3]
Izvori uredi
- ↑ Genetičko podrijetlo stanovništva Mađarske (mađ.) Preuzeto 7. prosinca 2012.
- ↑ Borsod-Abaúj-Zemplén na Britannica online (engl.) Preuzeto 8. prosinca 2012.
- ↑ a b Folk art of the Matyó, embroidery of a traditional community na službenim stranicama UNESCO-a (engl.) Preuzeto 6. prosinca 2012.
Vanjske poveznice uredi
- Matjo muzej Arhivirana inačica izvorne stranice od 30. lipnja 2006. (Wayback Machine) (mađ.)
- Matjo običaji Arhivirana inačica izvorne stranice od 15. ožujka 2006. (Wayback Machine) (mađ.)