Meksikanci (špa. Pueblo mexicano – kolektivni naziv; Mexicanos – pojedinačni naziv), neoromanski narod koji je nakon nezavisnosti Meksika razvio vlastitu nacionalnu svijest; u smislu državljanstva predstavlja stanovnike Meksika

Meksikanci





Miguel Hidalgo · Agustin de Iturbide · Juan Rulfo · Emiliano Zapata · Octavio Paz · Benito Juárez · Rodolfo Neri Vela · Juana Ines de la Cruz · Porfirio Díaz · Pancho Villa · Ximena Navarrete · Guillermo González Camarena · Carlos Fuentes · Carlos Slim · Salma Hayek · Luis Miguel ·
Ukupno pripadnika
±142.000.000
Važnija područja naseljavanja
Meksiko: 111.211.789
SAD 33.557.922 [1]
Kanada 96.005 [2]
Španjolska 21.107 [3]
Njemačka 9.225 [4]
Italija 6.798 [5]
Brazil 6.625 [6]
Ujedinjeno Kraljevstvo 5.297 [7]
Paragvaj 4.187 [8]
Kostarika 4.000 [9]
Nizozemska 3.758 [10]
Kuba 2.757 [11]
Kolumbija 2.500 [12]
Izrael 2.100 [13]
Belize 2.000 [14]
Argentina 1.890 [15]
Čile 1.876 [16]
Jezik
španjolski, engleski
Vjeroispovijest(i)
Dominantno rimokatolička

Meksikanci potječu od domorodačkog indijanskog stanovništva, kao i od španjolskih kolonijalista. Zbog toga ih većina po rasnim obilježjima pripada mesticima, a i takvima se smatra. Meksikanaca s čisto bjelačkim obilježjima ima relativno malo, ali oni tradicionalno uživaju dominantan položaj, pogotovo u lokalnoj industriji zabave. U 20. stoljeću je na etnički i rasni sastav Meksika utjecaj imala i imigracija iz europskih država, kao i liberalna politika davanja azila političkim izbjeglicama iz latinskoameričkih država.

Etnički Meksikanci po vjeri su dominatno katolici, u manjoj mjeri ima protestanata, muslimana, židova, budista i drugih vjera koje im etnički ne pripadaju nego pripadaju drugim etničkim manjinama među kojima Židovima, Arapima, Francuzima i raznim anglofonskim skupinama.

Meksikanci su, zahvaljujući velikoj potrebi američke ekonomije za jeftinom radnom snagom, stvorili snažnu i utjecajnu dijasporu u SAD-u, gdje predstavljaju najveću latinoameričku etničku grupu.

Većini Meksikanaca oko 92,17 % materinji jezik je španjolski, te su najbrojniji narod španjolskog govornog područja u svijetu. Iako velika većina govori španjolski de facto drugi najzastupljeniji jezik među Meksikancima je engleski s obzirom na regionalnu blizinu SAD-a. Osim španjolskog i engelskog Meksikanici govore i 62 jezika iz skupine amerindijanskih jezika. Oko 6.044.547 Meksikanaca (5,4 %) govori autohtone jezike prema popisu stanovništva iz 2000. godine u Meksiku. Tu su i Meksikanci koji žive u inozemstvu i govore autohtone jezike ali njihov broj je nepoznat.[17]

Izvor

uredi
  1. US Census Bureau 2011 American Community Survey B03001 1-Year Estimates HISPANIC OR LATINO ORIGIN BY SPECIFIC ORIGIN 28. listopada 2010.
  2. [1], National Household Survey (NHS) Profile, 2011.
  3. Mexicanos en España INE 2007. Ine.es. Inačica izvorne stranice arhivirana 19. veljače 2012. Pristupljeno 28. listopada 2010.
  4. Investigación de la Migración Internacional en Latinoamérica (IMILA). Eclac.cl. Pristupljeno 28. listopada 2010. Zanemaren tekst "N" (pomoć); Zanemaren tekst "M%C9XICO" (pomoć); |url-status=dead zahtijeva |archive-url= (pomoć)
  5. Bolivia - Censo de Población y Vivienda 2001. Inačica izvorne stranice arhivirana 14. listopada 2008. Pristupljeno 20. lipnja 2013. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  6. Statische Bundesamt Deutschland. Pristupljeno 28. listopada 2010.
  7. Argentina - Población extrenjera residente en Argentina de 2000–2008. Pagina12.com.ar. Pristupljeno 28. listopada 2010.
  8. ime.gob.mx; Mexicanos en Reino Unido. Ime.gob.mx. Inačica izvorne stranice arhivirana 27. ožujka 2022. Pristupljeno 28. listopada 2010.
  9. INED France- INED. Inačica izvorne stranice arhivirana 1. svibnja 2020. Pristupljeno 28. listopada 2010.
  10. PERIOD OF IMMIGRATION, COUNTRY OF BIRTH AND LAST COUNTRY OF RESIDENCE IN ISRAEL 2008 (PDF). .cbs.gov.il. Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 15. listopada 2013. Pristupljeno 28. listopada 2010.
  11. Istat. Demo.istat.it. Inačica izvorne stranice arhivirana 20. svibnja 2017. Pristupljeno 28. listopada 2010.
  12. Censo 2005. DANE. Inačica izvorne stranice arhivirana 18. listopada 2014. Pristupljeno 23. travnja 2013.
  13. INE. INE. Inačica izvorne stranice arhivirana 27. rujna 2011. Pristupljeno 28. listopada 2010.
  14. 2000 Housing and Population Census. Celade.cepal.org. Inačica izvorne stranice arhivirana 12. srpnja 2017. Pristupljeno 28. listopada 2010.
  15. Colombia - Sistema de Consulta Información Censal (Censo 2005). 190.25.231.242. Inačica izvorne stranice arhivirana 18. listopada 2014. Pristupljeno 28. listopada 2010.
  16. Servicios de Impacto USA. 22. travnja 2010. DEMOGRAFIA: Los hispanos de origen Mexicano por todo el mundo. Impactousa.com. Pristupljeno 28. listopada 2010.
  17. Can a Mother Lose Her Child Because She Doesn't Speak English?. Time. 27. kolovoza 2009. Inačica izvorne stranice arhivirana 6. veljače 2013. Pristupljeno 21. lipnja 2013.