Metropolitansko područje

Metropolitansko područje, češće i Metro područje ili samo Metro (grčki: metros - majka, polis - grad) u urbanoj geografiji označava područje više gradova okupljenih oko središnjeg grada, najvećeg i najvažnijeg unutar tog područja, te rjeđe naseljeno okolno izvangradsko područje uključujući industriju, prometnu i gospodarsku infrastrukturu i stambene prostore.[1] Najčešće se sastoji od više organizacijskih razina naselja, od općina i predgrađa do gradova, megagradova pa i samih država.

Metropolitansko područje argentinskog Buenos Airesa noću.
(NASA-ina snimka iz 2003. godine)
Pariz, drugo najveće europsko metropolitansko područje (iza Londona), noću

Kako su se društvene, ekonomske i političke institucije mijenjale, gradska područja su postala ključna gospodarska i politička područja razvitka. Naglom urbanizacijom (tzv. urbanom eksplozijom) početkom 1950-ih, gradovi su se počeli značajno širiti i spajati čineći dobro povezanu mrežu između gradova i njihovih okolnih naselja. Brojem stanovništva, političkom, upravnom i gospodarskom važnošću, brojni takvi gradovi prerasli su u metropole, čija su gradska područja postala metropolitanska područja.[2]

Metropolitansko područje često okuplja i aglomeracije (kontinuirano izgrađena područja), satelitske gradove i seoska (ruralna) područja koja su društveno-gospodarski vezana za gradske metropolitanske jezgre. zbog toga se metropolitanska područja često nazivaju pojasima dnevne cirkulacije (engleski: commuter belt) ili pendulacije. Pojam metropolitansko područje dolazi iz engleskog jezika, zbog čega se često krati u Metro (Metro Manila, Metro Washington), ali ga treba razlikovati od skraćenice za podzemnu željeznicu (metro), koja bi se trebala pisati malim početnim slovom. U Francuskoj se metropolitanska područja nazivaju Aire Urban ili gradskim područjima.[3]

Povezano

uredi

Izvori

uredi
  1. Squires, G. Ed, Urban Sprawl: Causes, Consequences, & Policy Responses, The Urban Institute Press. 2002. (engl.)
  2. Definition of Urban Terms, demographia.com, 2. studenog 2014. (pristupljeno 12. veljače 2017.) (engl.)
  3. Romana Dužanec, Suzana Nebeski Hostić, Željka Polan, Geografija 2 - udžbenik za drugi razred gimnazije, Dragutin Feletar (ur.), prvo izdanje, Meridijani, Samobor, 2007., str. 97, ISBN 978-953-239-059-9

Vanjske poveznice

uredi