Otvori glavni izbornik

Kazalište i književni radUredi

Studira u Beogradu i Parizu. Bio je dramaturg, pa zatim od 1909.–1914. i 1918.–1924. upravnik Narodnog pozorišta u Beogradu. Osniva Kolarčev narodni univerzitet u Beogradu i njegov je prvi upravnik 1929.–1941.. Objavljuje članke o povijesti kazališta u Srbiji, eseje i kritike. Urednik nekoliko listova.

Politička djelatnostUredi

U politiku ulazi 1901. kao član grupe građanske demokratske ljevice, koja uskoro osniva Samostalnu radikalnu stranku. Djeluju protiv autokratskog režima kralja Aleksandra Obrenovića, koji je srušen u državnom udaru 1903..

Tijekom Prvog svjetskog rata vodi Srpski presbiro (ured za tisak) u Ženevi. Boraveći u Ženevi, a zatim kao jedan od osnivača Jugoslovenske demokratske lige, Milan Grol je bio među prvim srbijanskim intelektualcima i političarima koji su razmišljali o federalnom (pre)uređenju države.

Nakon osnivanja Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, godine 1919. prilazi Ljubomiru Davidoviću i sudjeluje u osnivanju Demokratske stranke. Od 1922. zalaže se za reviziju Vidovdanskog ustava, ublažavanje grubog centralizma i sporazum sa Hrvatima.

Godine 1925. i 1927. biran za zastupnika Demokratske stranke u Narodnoj skupštini Kraljevine SHS. Ministar prosvjete 1928.–1929. (do uvođenja Šestosiječanjske diktature. Godine 1940., nakon smrti Ljubomira Davidovića, izabran za predsjednika Demokratske stranke.

Nakon Državnog udara 27. ožujka 1941. ulazi, kao i predstavnici skoro svih drugih parlamentarnih stranaka, u vladu generala Dušana Simovića. Do rujna 1943. član emigrantskih vlada u Londonu.

Nakon Sporazuma Tito-Šubašić postaje, 7. ožujka 1945., potpredsjednik vlade Demokratske federativne Jugoslavije. Zbog potpune kontrole i terora koju provodi KPJ, podnosi ostavku 19. kolovoza 1945.. Demokratska stranka odbija sudjelovanje u Narodnom frontu pod komunističkom dominacijom. Zbog terora, odlučuje bojkotirati izbore za Ustavotvornu skupštinu.

Grol je izvrgnut žestokim napadima i osudama, kao "izdajnik", "fašist" isl. U tisku ga je žestoko napadao Milovan Đilas, pišući da »iza intelektualne glava Milana Grola viri Draža Mihailović«, pa čak i »Pavelićeve ustaše«. Nešto nakon izbora Grol i drugi stranački vođe bili su pohapšeni, imovina stranke zaplijenjena i njen rad konačno zabranjen. Nakon toga Grol odustaje od daljih pokušaja političkog djelovanja i povlači se iz javnog života. U londonskim vladama, bio je projugoslovenski orjentiran. Bio je vrstan intelektualac. Najbolji kazališni kritičar, koga je Srbija ikada imala.

DjelaUredi

  • Pozorišne kritike, Beograd, 1931.
  • Iz predratne Srbije, Beograd, 1939.
  • Iz pozorišta predratne Srbije, Beograd, 1952.

LiteraturaUredi

  • Enciklopedija Jugoslavije, sv. 4., 1986.