Otvori glavni izbornik
Koštani mišić, mišićna vlakanca označena su gore desno.
Dijagram građe mišićnog vlakanca.
Strukturni proteini
Model kližućeg filamenta u mišićnom stezanju.

Mišićno vlakance odnosno miofibrila (lat. myofibrilla, fibrilla muscularis)[1] je štapićasta građevna jedinica mišićnoga vlakna. Grade ju niti od miozina[2] i aktina (globularni aktin, G-aktin, aktinski monomer, tanka mišićna nit), bjelančevinasta molekula.[3]

Mišićno vlakance je organela cilindričnog profila. Tvore ju tanke i debele mišićne niti. Niti su posložene u snopove koji su pravilni. Mnoštvo tih snopova ispunjava sarkoplazmu mišićnih vlakana koštanih mišića i srčanih mišićnih stanica[1][4]

Mišićna vlakanca su smještena pravilno uzdužno u sarkoplazmi. Unutrašnjost ovojnice mišićnog vlakna (sarkoleme) ispunjena je tom sarkoplazmom. Svaki dio mišićnih vlakanaca ne lomi svjetlo na jednaki način, zbog čega pod mikroskopom vidimo naizmjence poredana tamna i svijetla polja, odnosno poprečno su isprugani (niti ulaze jedne među druge, pa pod mikroskopom koštani mišić je prugasta izgleda[5] ), od čega ime poprečno-prugastog mišića. Ovo je posljedica drukčijeg rasporeda bjelančevinskih niti (filamenata) od kojih su građeni, aktinskih i miozinskih.[6] Aktinske su niti tanje, a miozinske deblje. Ako su nazočne i aktinske i miozinske niti, pruga će biti tamna, a ako su nazočne samo aktinske, pruga je svijetla.[6] Obično tamno mišićno vlakance (miofibrila) sadrži oko 1500 miozinskih i 3000 aktinskih niti.[5] Bjelančevina koja vezuje aktinske niti je nebulin, a miozinske niti skupa drži bjelančevina titin.

Veliki broj mišićnih vlakana (mišićnih stanica, miofibrila) povezanih u snopove tvore prugaste mišiće. Svako mišićno vlakno u sastavu ima od nekoliko stotina do nekoliko tisuća mišićnih vlakanaca (miofibrila). Njih okružuje sarkoplazmatska mrežica i sustav poprečnih cjevčica. One su u biti uvrnuća stanične membrane.

Mikrofilamenti tvore mišićna vlakanca, to jest mikrofilamenti su oni od kojih su građena mišićna vlakanca, prije svega u eukariotskim stanicama gdje su stalni dio građe (stanični kostur), kao što su mišićne stanice. [7]

Mišićna vlakanca su nositelji mišićne kontrakcije (stezanje mišića)[7] i osnovne su kontraktilne jedinice.[5] Kad se mišić steže, niti od aktina kližu po po miozinskim nitima te se međusobno se približavaju, zbog čega se cijeli mišić skraćuje.[5]

VidiUredi

IzvoriUredi

  1. 1,0 1,1 mišićno vlakance, Struna - Hrvatsko stomatološko nazivlje (pristupljeno 24. svibnja 2016.)
  2. miofibrila, Struna - Hrvatsko anatomsko i fiziološko nazivlje (pristupljeno 24. svibnja 2016.)
  3. Ilić, Sanda. Zadražil, Lela. Kostanić, Ljubica. Školski leksikon biologije s pitanjima za maturu i prijemne (ur. Hrvoje Zrnčić), Hinus, Zagreb, ISBN 978-953-6904-26-6, str. 31.
  4. Ilić, Sanda. Zadražil, Lela. Kostanić, Ljubica. Školski leksikon biologije s pitanjima za maturu i prijemne (ur. Hrvoje Zrnčić), Hinus, Zagreb, ISBN 978-953-6904-26-6, str. 88
  5. 5,0 5,1 5,2 5,3 mišićni sustav, Hrvatska enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža pristupljeno 24. svibnja 2016.
  6. 6,0 6,1 Ilić, Sanda. Zadražil, Lela. Kostanić, Ljubica. Školski leksikon biologije s pitanjima za maturu i prijemne (ur. Hrvoje Zrnčić), Hinus, Zagreb, ISBN 978-953-6904-26-6, str. 111
  7. 7,0 7,1 mikrofilamenti, Hrvatska enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža pristupljeno 16. veljače 2015.

Vanjske povezniceUredi